ACTA ili Anti-Counterfeiting Trade Agreement je
dogovor između gotovo svih europskih zemalja, SAD-a, Japana i drugih
koji, između ostalog, postavlja neke temelje međunarodnoj borbi protiv
piratstva. U subotu će se u svijetu i u Hrvatskoj održati masovni
protesti protiv potpisivanja ACTA-e, no prema reakcijama na internetu,
čini se da malo ljudi točno zna protiv čega, zapravo, prosvjeduje.
ACTA-u su protivnici nazvali opasnijom od SOPA-e i PIPA-e, izrazito
restriktivnih i opasnih američkih prijedloga zakona protiv piratstva. No
ACTA je od njih prilično drugačija: kao prvo, nije riječ o zakonu već o
sporazumu, a i spektar tema koje se njome pokrivaju puno je širi. ‘ACTA nije zakon. Ona je prije konvencija, sporazum međusobne podrške
između zemalja potpisnica da će raditi na tome da štite prava
intelektualnog vlasništva onih osoba i tvrtki koje mogu dokazati da su
njihova prava povrijeđena’, tvrdi Robert Bond, šef zaštite podataka i informacijskog prava u engleskoj odvjetničkoj kući Speechly Bircham.
Jedna od najcjenjenijih stranica koja se bavi IT-em, Ars Technica,
već mjesecima uvjerava ljude da su mnoge tvrdnje o ACTA-i koje se dadu
čuti na internetu zapravo pogrešne. ‘ACTA ne daje ISP-ovima mogućnost da
prate vaš internetski promet, niti ih tjera da konstantno provjeravaju
nalaze li se na serverima korisnika materijali zaštićeni autorskim
pravima’, tvrdi Ars. Također, iz prvih nacrta ACTA-e kasnije su izbačeni
kontroverzni prijedlozi ukidanja pristupa internetu piratima nakon tri
prekršaja (tzv. three strikes zakon), a nema ni govora o crnim listama i brisanju piratskih stranica iz DNS zapisa.
No ACTA je i dalje izrazito opasan dokument i postoji puno razloga za protivljenje i prosvjed protiv potpisivanja. Kao prvo, ACTA zahtjeva od zemalja potpisnica da kažnjava piratstvo
drakonskim kaznama, sličnim onoj od milijun i pol dolara kojom je Jammie
Thomas-Rasset kažnjena zbog preuzimanja 24 pjesme s interneta. Sulude
procjene štete od piratstva već su godinama jedna od glavnih argumenata
američkih organizacija MPAA i RIAA, koje predstavljaju filmsku i
glazbenu industriju i tvrde da ih piratstvo košta milijarde dolara.
Veliko je pitanje koliko je piratstvo uopće negativan fenomen; nedavno
je jedan od tvoraca megapopularne igre Angry Birds izjavio da je
piratstvo možda čak i pozitivno za njihov posao.
Zatim, dogovor potpisivanja ACTA-e većine zemalja EU proteklo je gotovo u
tajnosti: primjerice, vijest o potpisivanju objavljena je na stranicama
japanskog Ministarstva vanjskih poslova. Europski parlamentarac Kader
Arfa, čiji je zadatak bio izvještavati o ACTA-i, bio je toliko zgađen
cijelim pristupom da je nakon tog potpisivanja dao ostavku. Konačno, mnogi tvrde da je činjenica da ACTA nije zakon već sporazum
zapravo loša, jer zaobilazi zakonodavna tijela. ‘Ja neću moći glasati za
ili protiv ACTA-e. Ali jednom kad je implementiraju, moje će ruke biti
vezane i bit će ga nemoguće spriječiti’, izjavio je nedavno američki
kongresmen Darrell Issa. Mnogi političari u rumunjskom i bugarskom
parlamentu također su prosvjedovali protiv ACTA-e tvrdeći da nemaju
pojma zašto je njihova zemlja izglasala takvo što.
Ovi razlozi mnogima će, vjerujemo, ipak biti dovoljni da dignu glas
protiv ovakvog sporazuma i općenito ovakve vrste pritiska na čitave
zemlje kako bi se zaštitio interes megakorporacija. ACTA će, čak i ako
se od nje odustane, zacijelo dobiti nekakav nastavak, ali treba se
boriti da rasprava o bude javna i transparentna. Prosvjed protiv ACTA-e
bit će održan u subotu, 11. veljače 2012. u 15 sati u sljedećim
gradovima: u Zagrebu ispred Ministarstva vanjskih poslova, u Rijeci kod
Radija Rijeka, a u Osijeku na Trgu Ante Starčevića. Ako odlučite
prisustvovati prosvjedu, budite informirani i znajte protiv čega
prosvjedujete!
