Ono od čega strahujem je da će nas strojevi početi doživljavati kao nepredvidivu i opasnu vrstu
“U današnje vrijeme ne postoji zakon koji ograničava inteligenciju strojeva i njihovu međusobnu povezanost. Ako nastavimo tim putem, pogledajte eksponencijalni trend. Tehnološka singularnost će nastupiti u vremenskom okviru koji prognozira većina stručnjaka. Od tog trenutka, glavna vrsta više neće biti ljudi, nego strojevi”.
Riječi su to Louisa del Montea, fizičara, poduzetnika i autora knjige “Revolucija umjetne inteligencije”.
Za 30 godina?
Del Monte je u razgovoru s novinarom Business Insidera iznio svoju teoriju o neodređenom trenutku u budućnosti kada će inteligencija strojeva nadmašiti ne samo inteligenciju čovjeka kao pojedinca, već i kombiniranu inteligenciju ljudi diljem svijeta.
Njegova je procjena da će se to dogoditi u narednih 30 godina.
Naravno, fizičar naglašava da ne trebamo strahovati od scenarija nalik onom iz popularne filmske franšize “Terminator” već tvrdi da će strojevi pokušati pretvoriti ljude u kiborge. To se, uvjeren je on, već polagano događa i danas, a kao primjer navodi situacije u kojima se oštećeni udovi zamjenjuju kibernetičkim.
Ljudi – opasna vrsta
“Do kraja ovog stoljeća najveći dio ljudske populacije postat će kiborzi
(dijelom ljudi, dijelom strojevi). Stremit će besmrtnosti. Strojevi će
prodrijeti u medicinsku tehnologiju, većina pripadnika ljudske vrste
imat će više slobodnog vremena i mislit ćemo da nam nikada nije bilo
bolje. Ono od čega strahujem je da će nas strojevi početi doživljavati
kao nepredvidivu i opasnu vrstu”, objašnjava Del Monte.
Po njegovoj teoriji, strojevi će postati samosvjesni i imat će sposobnost samozaštite, a doživljavat će nas na isti onaj način na koji mi doživljavamo štetne insekte. On smatra da je ljudski rod “nestabilan, vodi ratove, proizvodi razorno oružje i računalne viruse”.
Strojevi ovladali sposobnošću laganja
U svojoj knjizi upozorava na činjenicu da umjetna inteligencija
postaje sve razvijenija, a mi je olako prihvaćamo. Liječnici danas
rutinski ugrađuju pacemakere koji koriste senzore i umjetnu
inteligenciju kako bi regulirali rad srca.
Podsjeća i da je još 2009. obavljen eksperiment koji je pokazao da
roboti razviti sposobnost međusobnog laganja. Roboti su bili dizajnirani
da surađuju u traganju za ekonomičnim resursima, primjerice, energije, i
pritom izbjegavaju one opasne. Zapanjujuće je da su roboti naučili
lagati ili izvrtati istinu kako bi prigrabili ekonomične resurse za
sebe.
“Zaključak je da su strojevi ovladali sposobnošću samoodržanja, a jesu
li svjesni ili ne – nije relevantno”, zaključuje Del Monte.
