Svjetski čelnici pozdravili su u
utorak sporazum između šest svjetskih sila i Irana o iranskom
nuklearnom programu, ustvrdivši da je riječ o otvaranju novog
poglavlja u međunarodnim odnosima i prilici koju valja iskoristiti.
Nakon dugotrajnih pregovora u utorak je u Beču napokon postignut
sporazum između Irana i šest sila – SAD-a, Njemačke, Velike Britanije,
Francuske, Kine i Rusije – koji predviđa ograničavanje nuklearnih
aktivnosti Teherana u zamjenu za ukidanje zapadnih gospodarskih sankcija
i okončanje diplomatske izolacije Irana.
Američki predsjednik Barack Obama pohvalio je taj “sveobuhvatan
dugoročan dogovor koji će spriječiti da Iran dobije dobije nuklearno
oružje”, dok je njegov iranski kolega Hasan Rohani kazao da “dogovor
smatra mogućnošću otvaranja novoga poglavlja suradnje s vanjskim
svijetom, nakon godina sankcija i izolacije”.
Obama je pohvalio dogovor o iranskom nuklearnom programu što su
ga postigli predstavnici Irana i šest svjetskih sila i rekao kako je to
prilika koju treba iskoristiti te upozorio Kongres da će staviti veto na
svaki zakon koji bude sprečavao uspješnu primjenu bečkoga dogovora.
U Bijeloj je kući Obama rekao da je tim dogovorom presječen
svaki pravac koji bi Iranu omogućio stjecanje nuklearnog oružja. Dogovor
ne počiva na povjerenju, rekao je, nego na provjeri i bilo bi
“neodgovorno” odbaciti ga.
“Taj dogovor pruža priliku da se krene u novome smjeru. Morali
bismo je iskoristiti”, rekao je Obama. “On ne počiva na povjerenju. On
počiva na verifikaciji”, rekao je.
Dogovor šest sila s Iranom velika je vanjskopolitička pobjeda
Obame, kojega su 2008. kao predsjedničkog kandidata kritizirali što je
predlagao da se SAD prijateljski okrene svojim neprijateljima.
“Nakon dvije godine pregovora danas su Sjedinjene Države zajedno
s međunarodnom zajednicom ostvarile nešto što desetljeća
neprijateljstava nisu: sveobuhvatan dugoročan dogovor koji će spriječiti
da Iran dobije nuklearno oružje”, rekao je Obama uz kojega je stajao
potpredsjednik Joe Biden.
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je kako novi
dogovor s Teheranom dokazuje da svijet može pregovorima riješiti
problematična pitanja i bit će zaštita globalnog sustava neširenja
nuklearnog oružja.
Dogovor je prilika da iransko gospodarstvo ojača, ali samo bude
li se Teheran u potpunosti držao odredaba sporazuma, rekla je
glasnogovornica britanskoga premijera Davida Camerona. “Za Iran postoji
stvarna mogućnost ekonomske koristi od dogovora, ali jedino ako Iran
bude ostvario sve što je dogovoreno”, rekla je.
Velike sile moraju budno opaziti kako se Iran služi financijskim
sredstvima koje će steći ublažavanjem sankcija, rekao je francuski
predsjednik Francois Hollande.
“Sad Iran ima veći financijski kapacitet pa moramo ekstremno budno pratiti kakav će Iran biti”, rekao je.
Budući da Iran dosljedno podupire režim sirijskoga predsjednika
Bašara al-Asada, Hollande od Teherana očekuje da pomogne u traženju
rješenja za sirijsku krizu. “Iran mora pokazati da je spreman pomoći nam
da završimo taj sukob”, dodao je.
Nisu svi skloni dogovoru. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nazvao ga je “pogreškom povijesnih razmjera”.
“Iran će dobiti jackpot, gotovinsku nagradu od stotina milijarda
dolara, i moći će nastaviti s agresijom i zastrašivanjem i regije i
svijeta”, rekao je. “Iran je dobio siguran put prema stjecanju
nuklearnog oružja”.
Iranski predsjednik Rohani novi dogovor smatra mogućnošću
otvaranja novoga poglavlja suradnje s vanjskim svijetom, nakon godina
sankcija i izolacije, pa drži kako će obostrano nepovjerenje dviju
strana postupno nestajati.
U govoru koji je prenosila iranska državna televizija Rohani je
rekao da će se Iran držati dogovorenoga i pozvao susjedne zemlje da
ignoriraju, kako je rekao, izraelsku propagandu jer i Iran želi
stabilnost u regiji.
Da dogovor s Iranom šalje pozitivan signal Bliskome istoku i
možda otvara novo poglavlje diplomatskih odnosa bliskoistočnih zemalja,
rekao je i njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.
“Možda ovaj dogovor može biti znak nade protiv sila kaosa na Bliskome
istoku”, rekao je i dodao kako pobjeda diplomacije i dijaloga može biti i
primjer drugim sudionicima regionalnog konflikta. “Siguran sam da ćemo i
Izrael uvjeriti tim dogovorom”, kaže njemački ministar.
Dogovor postignut u austrijskome glavnom gradu kulminacija je
dvanaestogodišnjeg nagovaranja kojim su mješavinom pregovaranja i
sankcija svjetske sile htjele dobiti ustupke od Teherana.
Po bečkom dogovoru Iran mora smanjiti broj centrifuga za
obogaćivanje uranija s 19 tisuća na 6100 i reducirati zalihe obogaćenog
uranija s 10 tona na 300 kilograma.
