Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

HAZU: U 2017. ‘kreće’ internetski portal “Znameniti i zaslužni Hrvati”

Zeljko Lukunic/PIXSELL

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) koordinator je projekta internetskoga portala "Znameniti i zaslužni Hrvati" koji će početi raditi 2017. a u prvoj fazi razvoja portala obradit će se već postojeća digitalizirana građa o hrvatskome povjesničaru, književniku, političaru i bibliofilu Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom čija se 200. godišnjica rođenja obilježila ove godine

Na portalu će se sustavno prikupljati digitalna građa o
znamenitim ličnostima iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti, a kako
bi se testirala funkcionalnost portala najprije će se objaviti
Kukuljevićeva digitalizirana građa iz Arhiva i Knjižnice HAZU -53
dokumenta, te četiri knjige iz građe Knjižnica grada Zagreba i
1374 digitaliziranih Kukuljevićevih pisama iz Državnog arhiva u
Varaždinu. U projekt je uključena i Nacionalna i sveučilišna
knjižnica koja će nadzirati primjenu standarda i protokola
struke, izvijestio je Odjel za odnose s javnošću HAZU.

Jedinstveni pristup i pretraživanje digitaliziranih dokumenata o
hrvatskim velikanima

Istaknuto je da je taj tematski portal pokrenut kako bi se
omogućio jedinstveni pristup i pretraživanje digitaliziranih
dokumenata o hrvatskim velikanima koji se nalaze u različitim
repozitorijima hrvatskih arhiva, knjižnica i muzeja, a postupnim
razvojem portala planira se obuhvatiti što više kulturnih
sadržaja.

Upraviteljica Knjižnice HAZU i koordinatorica projekta “Znameniti
i zaslužni Hrvati” Vedrana Juričić objasnila je kako će ovaj
pilot projekt prvi put omogućiti sustavno pobiranje
metapodataka i stvaranje zajedničkoga pretraživačkog mehanizma
pristupu građe.

Jer, dodala je, u Hrvatskoj se posljednjih godina prikupio za
naše uvjete respektabilan broj digitaliziranih objekata, naročito
tekstovnih i slikovnih. Međutim, oni su raštrkani na raznim
internetskim adresama institucija, međusobno nisu povezani, a
obrađeni su na različite načine koji ne omogućavaju pobiranje
podataka. Mnogo je građe koja uopće nije objavljena na internetu,
pa  bi ovaj projekt prvi put omogućio sustavno pobiranje
metapodataka i stvaranje zajedničkoga pretraživačkog mehanizma
pristupu građe.

Inovacija u području digitalne ponude hrvatskih umjetničkih i
kulturnih institucija

Zato je, ocijenila je Juričić, projekta inovacija u području
digitalne ponude hrvatskih umjetničkih i kulturnih institucija.
Svi izvori koji ne podliježu pod zaštitu autorskoga prava mogli
bi se, objasnila je, preuzimati u kvaliteti koja se podrazumijeva
u mrežnom okruženju, a koja omogućava ispis sadržaja i upotrebu u
znanstvene, obrazovne ili osobne nekomercijalne potrebe.
Smatra da nekomercijalni kulturni i umjetnički sadržaji u
Hrvatskoj nisu dovoljno zastupljeni na internetu te bi ovo bio
jedan od načina da se predstave i približe javnosti i to putem
najraširenijega medija današnjice. 

Istaknula je kako se očekuje i priželjkuje da će
projekt potaknuti digitalizaciju kulturnih, znanstvenih
i umjetničkih sadržaja u Hrvatskoj koji su, u usporedbi sa
stranim izvorima, malobrojni i nezamjetljivi. Primjerice,
spomenula je, u najvećoj europskoj digitalnoj knjižnici Europeani
koja na dan 27. prosinca ove godine broji 54.242.701
jedinicu dostupno je samo 113.051 digitaliziranih jedinica
iz Hrvatske, odnosno tek 0,21 posto.

Zato, ustvrdila je Juričić, treba učiniti brze i snažne
poteze kako bi se povećala prisutnost hrvatske kulture, znanosti
i umjetnosti u europskim digitalnim resursima, a tomu će,
uvjerena je, pridonijeti tematski portal “Znameniti i zaslužni
Hrvati”. Spomenula je kako u svijetu postoji mnogo portala
posvećenih značajnim ličnostima, primjerice u Sloveniji portal
“Znani Slovenci” te u Njemačkoj portal “Die Liste wichtiger
deutscher Persönlichkeiten”.

Oni uglavnom sadrže razmjerno kratke kompilirane tekstove o
ličnostima, te donose izbor literature u tiskanom ili digitalnom
obliku i najvažnije internetske izvore, no nema poveznica na
nacionalne fondove arhiva, knjižnica i muzeja s konkretnim
radovima značajne osobe u potpunom tekstu ili slici, a time ni
mogućnosti da se izgrade temelji interoperabilnosti tj. suradnje
i uporabe različitih sustava kako bi se omogućio kvalitetno i
funkcionalno pretraživanje i pristup građi.

Sadržaj portala širit će se građom o drugim velikanima

Nakon prve faze, sadržaj portala trebao bi se tijekom
2017. i idućih godina širiti građom o drugim velikanima
kojima slijede ‘okrugle’ životne obljetnic, najavila je Juričić.

U 2017. obilježava se, naime, 450. godišnjica smrti Marina
Držića, 400. godišnjica smrti Fausta Vrančića, 100. godišnjica
smrti Frana Supila, 50. godišnjica smrti Mate Ujevića te 530.
godišnjica rođenja Petra Hektorovića.

Zatim u 2018. slijede 200. godišnjica rođenja Petra Preradovića,
450. godišnjica smrti Marina Getaldića, 150. godišnjica rođenja
Antuna Radića, 100. godišnjica rođenja Ladislava Šabana i 520.
godišnjica rođenja Julija Klovića. U 2019. ‘padaju’ 200.
godišnjica rođenja Vatroslava Lisinskog, 150. godišnjica smrti
Jurja Haulika, 350. godišnjica smrti Ivana Lučića i 610.
godišnjica rođenja Jurja Habdelića, dok se 2020. navršava niz
značajnih jubileja – 500 godina od rođenja Matije Vlačića te
smrti Petra Berislavića i Ilije Crijevića, 600. godišnjica
rođenja Jurja Šižgorića, 620. godišnjica rođenja Jurja
Dalmatinca, 400. godišnjica rođenja Nikole Zrinskog te 250.
godišnjica rođenja Janka Draškovića. U 2021. obilježit će se pak
500. godišnjica rođenja Stjepana Konzula Istranina, 400.
godišnjica rođenja Petra Zrinskog, 350. godišnjica smrti Frana
Krste Frankopana, 150. godišnjica rođenja Stjepana Radića i 100.
godišnjica rođenja Ede Murtića.

Naziv portala preuzet je prema poznatome leksikonu “Znameniti i
zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od
925‐1925.” objavljenome 1925. povodom jubileja tisućite
godišnjice Hrvatskoga kraljevstva koji donosi životopise oko tri
tisuće osoba iz hrvatske povijesti.

Financijsku potporu provedbi projekta portala dala je Zaklada
Adris.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest