Ekonomisti bi u budućnosti robote mogli početi pribrajati faktorima ekonomskog rasta. Za većinu svijeta roboti će biti uz imigrante, žene i starce kao četvrti izvor radne snage
Ujedinjeni narodi predviđaju da će broj stanovnika do 2050.
doseći gotovo 10 milijardi. Neki predviđaju da će planet ostati
bez hrane, neki pozivaju na zatvaranje granica, neki pak smatraju
da će roboti ljude učiniti zastarjelima. Ipak, čini se da bismo
robote u budućnosti prije mogli cijeniti nego mrziti. Oni su
možda jedina stvar koja može spasiti globalnu ekonomiju od
budućih opasnosti, piše Ruchir Sharma za Washington Post.
“Za ekonomski rast nije bitan broj ljudi već stopa rasta. Žene
rađaju manje djece te se predviđa smanjenje radne snage diljem
svijeta. Zbog napredaka u medicini ljudi žive duže. Ti su
trendovi toksični za ekonomski razvoj te bi porast broja robota
mogao biti najlakši odgovor za mnoge zemlje. Kako broj radno
sposobnog stanovništva opada, nešto će tu prazninu morati
popuniti.
Uskoro bi se ekonomisti mogli brinuti oko globalne nestašice
robota. Predviđa se da će Kina gubiti milijun radnika godišnje.
Peking nudi ogromne subvencije kompanijama koje se bave
industrijskom automatizacijom”, ističe.
Sve je u tajmingu
“Tajming je kritičan. Oni koji se boje da će strojevi uzeti
ljudima poslove smatraju da tehnologija prebrzo napreduje. Ali ta
su predviđanja stara vijest. Istraživači iz Kalifornije otkrili
su da je danas općenito predviđanje dolaska umjetne inteligencije
za 20 godina. Ali to predviđanje je bilo jednako udaljeno i 1955.
godine – “20 godina”. Ljudi mogu surađivati sa svojim automatskim
kreacijama. Nakon uvođenja skenera u supermarketima, porastao je
broj blagajnika. Mnogi se sad boje samovozećih kamiona koji bi
mogli bez posla ostaviti milijune američkih kamiondžija, ali
moglo bi se dogoditi da ta pojava stvori bolje poslove za one
koji servisiraju te strojeve.
Da automatizacija negativno utječe na ljudske radnike, to bi se
već vidjelo na poslovima. U 7 najindustrijaliziranijih zemalja
svijeta nezaposlenost pada brže od očekivanog te brže od bilo
kojeg razdoblja od 1970-ih.
Istina je da roboti predstavljaju prepreku siromašnijim nacijama,
osobito onima koje ne pate od pada broja stanovnika. Zemlje poput
Kine su premjestile mladu populaciju s poslova na farmama u
tvornice te tako izbjegle siromaštvo.
U zemljama suočenima s padom stanovništva nude se bonusi za više
djece, ali zbog kulturnih promjena sve više žena želi karijeru
prije djece. Ostali su pokušali s podizanjem dobi za odlazak u
mirovinu, nuđenjem poticaja za povratak na posao nakon rađanja i
otvaranjem vrata imigrantima”, piše Sharma.
Samo roboti mogu nadomjestiti nadolazeću staru
populaciju?
“Jednostavna matematika pokazuje da ništa od toga ne može
nadomjestiti nadolazeću staru populaciju. Njemačka bi morala
primiti 1,5 milijuna migranata svake godine do 2030. godine da u
potpunosti nadomjesti ekonomski udar stareće populacije. Japan bi
morao primati milijun godišnje. Uzevši u obzir kontroverze oko
migracija, to se ne čini vjerojatno.
Roboti zasad na sebe nisu navukli bijes populista. Svjetska radna
snaga u industriji broji oko 320 milijuna ljudi i 1,6 milijuna
robota. To je ogromna razlika, čak i uzevši u obzir da većina
robota spada u kategoriju neinteligentnih strojeva koji obavljaju
samo jedan zadatak. Gotovo polovica radi u automobilskoj
industriji.
Ekonomisti bi u budućnosti robote mogli početi pribrajati
faktorima ekonomskog rasta. Za većinu svijeta roboti će biti uz
imigrante, žene i starce kao četvrti izvor radne snage.
Danas su trendovi populacija najmoćnija sila koja oblikuje uspon
i pad nacija te su početna točka bilo koje rasprave o ekonomiji.
Većina svijeta brzo stari, a ekonomski bi odgovor morao biti da
se svi udružimo, bez obzira na to od čega smo napravljeni”,
zaključuje.
