U dnu uvale Piškera kod Nečujma na otoku Šolti, otkrijte tragove antičkog ribnjaka!
Ostaci antičkih villae maritimae, ribnjaka i lučkih objekata
oblikuju podvodni odraz antičke civilizacije koja su, zbog
promjene razine mora, sada skrivena ispod površine.
Kameni nasip u svom središtu ima otvor širok 3 metra koji bi
izvorno bio prekriven barijerom, ali čiji ostaci nisu preživjeli
do danas. Nasip izgrađen grubim kamenim blokovima zatvara kraj 3
metra duboke uvale koja je služila za uzgoj ribe.
Otok Šolta u povijesnim se izvorima prvi put spominje već u 4.
st. pr. Kr. u djelu poznatog starogrčkog geografa
Pseudo-Skilaksa. On u svojem djelu Periplusu (grč. περίπλοι:
oplovbe), u kojem se nalazi najstariji sačuvani opis istočne
obale Jadrana, otok Šoltu navodi pod imenom Olynthia. Dolaskom
Rimljana naziv otoka mijenja se u latinski oblik Solentia,
Solentium (lat. sol: sunce) od kojeg je nastalo današnje ime
Šolta.
Promatrajući zemljopisni položaj otoka vidljivo je da se Šolta
nalazila na ruti brojnih antičkih plovnih putova. Uz obale otoka
Šolte odvijao se intenzivni priobalni pomorski promet koji je
povezivao gospodarsko-ladanjske vile smještene u blizini mora
(villae maritimae) u Rogaču, Stipanskoj i Piškeri sa Salonom –
najvećim urbanim središtem istočne obale Jadrana u antičkom
razdoblju. Najveći broj materijalnih tragova koji svjedoče o
intenzitetu tadašnje plovidbe i pomorske trgovine sačuvan je pod
morem.
Zaronite u prošlost i istražite ove zanimljive ostatke antičke
prošlosti koji pružaju uvid u način života i gospodarstvo drevnih
civilizacija na ovim prostorima OVDJE.
