Idućeg tjedna bit će poznati rezultati ankete provedene među liječnicima o pokretanju štrajka, prosvjeda ili neke druge vrste pritiska na zdravstvenu administraciju zbog neispunjenih obećanja ministra zdravstva Vilija Beroša.
Anketu je u siječnju pokrenulo pet krovnih liječničkih
udruga, a njome se gotovo 14 tisuća liječnika u
javnom zdravstvu moglo izjasniti što su
spremni poduzeti zbog neispunjenih ministrovih obećanja,
poput onoga o usklađivanju platnih koeficijenata, povišica za
specijalizante i dokidanja njihovih “robovlasničkih
ugovora”.
Ponuđen je izbor između četiri vrste pritiska, a u igri
su – štrajk, prosvjed, povlačenje suglasnosti za rad
duži od 48 sati tjedno i kao četvrta opcija
– kuvertiranje otkaza, rekao je Hini Marin Smilović iz
Inicijative mladih liječnika koja je prošle jeseni organizirala
veliki prosvjed pred Ministarstvom.
Zadnjih dana siječnja anketu je zajednički provelo pet
krovnih liječničkih udruga – Hrvatska liječnička komora (HLK),
Hrvatski liječnički sindikat (HLS), Hrvatska udruga bolničkih
liječnika (HUBOL), Koordinacija hrvatske obiteljske medicine
(KoHOM) i Inicijativa mladih liječnika.
Upiti su poslani svakom liječniku na osobnu
elektroničku poštu, a prikupljanje je trajalo
tjedan dana. U tijeku je analiza rezultata, a u
HLS-u očekuju da bi rezultati mogli biti poznati u
srijedu, nakon čega će se usuglašena stajališta prezentirati
javnosti.
Nema naznaka da se išta počelo rješavati
Svoje sudjelovanje u ovoj akciji u KoHOM-u
objašnjavaju ogorčenošću onime što im je obećano
na sastanku u Ministarstvu još 2. kolovoza prošle godine, a
do “danas nema naznaka da se uopće počelo rješavati”.
“Stoga smo odlučili ispitati stavove svih liječnika u
sustavu javnog zdravstva o tome za koji oblik
prosvjeda su spremni i smatraju ga opravdanim”, poručuje
KoHOM.
Iz Komore pak nabrajaju da je tijekom
prošle godine održano nekoliko sastanaka s vrhom zdravstvene
administracije sa zaključcima vezanima uz rješavanje
reprezentativnosti HLS-a do kraja listopada 2022., zatim uz
podizanje koeficijenata složenosti poslova (specijalisti/uži
specijalisti; PZZ/bolnički liječnici, specijalizanti) do kraja
2022. te donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika u
javnoj službi do kraja proljetnog zasjedanja Sabora.
“Izuzev reprezentativnosti HLS-a, svi ostali zaključci, koje je
Ministarstvo zdravstva prihvatilo, nisu ispunjeni”, ističu u
HLK-u te dodaju kako u komunikaciji iz Ministarstva nema
nikakvog jamstva za ispunjenje ostalih dogovorenih zaključaka,
niti rokova do kada bi oni mogli biti ispunjeni.
Četiri zahtjeva prema zdravstvenoj administraciji
Udruge su se stoga usuglasile oko četiri zahtjeva i provedbe
zajedničkih aktivnosti kojima će se jasno ukazati na “neprimjeren
položaj liječnika i neprihvatljivost ignoriranja liječničkih
zahtjeva”.
Od Ministarstva traže žurno izjednačavanje koeficijenata
složenosti poslova specijalista s užim specijalistima, liječnika
u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkim te podizanje
koeficijenata specijalizantima za minimalno deset posto.
Traže zatim donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika u
javnoj službi do kraja proljetnog saborskog zasjedanja. Riječ je
o zakonu kojim bi se liječnicima omogućili izravni
pregovori o plaćama, nedvosmisleno definirala vrijednost
njihova rada, osmislili modeli privlačenja u manje
atraktivne sredine itd.
Kao treći zahtjev navode “usklađivanje rada liječnika na svim
razinama zdravstvene zaštite s vremensko-kadrovskim normativima u
skladu s Planom i programom mjera zdravstvene zaštite
2020.-2022., odgovarajućim ugovaranjem između zdravstvenih
ustanova i privatnih ugovornih ordinacija s HZZO-om te
organiziranjem rada unutar ustanova u skladu s navedenim
normativima”.
Zadnji im je zahtjev ukidanje penalizacijskih ugovora o
međusobnim pravima i obavezama liječnika na specijalističkom
usavršavanju i zdravstvenih ustanova, tzv. “robovlasničkih”
ugovora.
“Nakon što udruge donesu zaključke, temeljem rezultata ankete,
obavijestit će javnost o sljedećim koracima”,
poručuju iz KoHOM-a.
Ministarstvo: Te su udruge uključene u donošenje zakona
U Ministarstvu zdravstva kažu da ih čudi pozicioniranje
tih udruga kao njihovih suparnika iako godinama
sudjeluju u radnim skupinama kao partneri u izradi zakona,
pravilnika i ostalih dokumenata tog istog ministarstva.
Još veća im je nelogičnost da se poboljšanje statusa i položaja
liječnika, kao i unaprjeđenje zdravstvenog sustava, opravdava
sredstvom poput pozivanja liječnika na prosvjed ili štrajk.
Rješenja se, kažu, donose za stolom u otvorenom dijalogu koji bi
prvenstveno trebao biti usmjeren na dobrobit pacijenata.
Ne umanjujući ulogu liječnika u zdravstvenom sustavu,
podsjećaju da su pacijenti oni kojima cjelokupna zdravstvena
politika i sustav osiguravaju usluge zdravstvene zaštite.
Demokratski sustavi omogućuju razne oblike aktivizma, ali put
koji je izabrala Hrvatska liječnička komora s ostalim strukovnim
udrugama zasigurno neće pridonijeti boljem statusu pacijenata,
poručuje Ministarstvo.
Podsjeća da je ova zdravstvena administracija omogućila
reprezentativnost Hrvatskom liječničkom sindikatu i liječnicima
kao nositeljima zdravstvene djelatnosti u kolektivnom
pregovaranju o uvjetima rada i plaćama liječnika.
To pravo im je oduzeto za vrijeme SDP-ove vlade, prije devet
godina, što je rezultiralo pregovaranjem medicinskih sestara i
tehničara, umjesto liječnika.
U Radnoj skupini za izmjene i dopune Uredbe o nazivima
radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova uključeni
su i Komora i sindikati te su raspravljeni prijedlozi svih
članova radne skupine. Predviđeni su daljnji koraci s ciljem
izjednačavanja koeficijenata.
Vezano uz Zakon o radnopravnom statusu liječnika u javnoj službi,
u njegovoj su izradi također sudjelovali Komora, Sindikat, HUBOL,
KoHOM i Hrvatski liječnički zbor te je Zakon upućen u prvo
saborsko čitanje u prvom kvartalu s obzirom da je
povezan sadržajno i financijski s donošenjem Zakona o
plaćama u državnoj i javnoj službi.
Naglasak na kvaliteti zdravstvene usluge
U Ministarstvu navode i da je donošenjem novog Pravilnika o
standardima i normativima u bolnički sustav uvedeno zapošljavanje
njegovateljica koje će isključivo raditi pod nadzorom medicinskih
sestra na poslovima njege pacijenata.
Također je donesen i Pravilnik o specijalističkom usavršavanju
prvostupnica sestrinstva u hitnoj medicini što će poboljšati
kvalitetu zdravstvene zaštite kao i status prvostupnica
sestrinstva u hitnoj medicini.
Slijedi izmjena Zakona o sestrinstvu vezano uz kompetencije
prvostupnica sestrinstva-specijalista vezano uz samostalno
ordiniranje određenih lijekova za održavanje života.
U više navrata Ministarstvo je, kažu, najavilo i
reviziju Plana i programa mjera zdravstvene zaštite na
temelju koje će se definirati novi model ugovaranja i plaćanja
zdravstvenih ustanova pri čemu će najveći naglasak biti na
učinkovitosti, odnosno kvaliteti pružene zdravstvene usluge.
Novi Pravilnik će osigurati medicinski prihvatljivo
vrijeme za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite.
S obzirom na naknadu koju specijalizant mora platiti pri ranijem
odlasku iz matične zdravstvene ustanove, u Ministarstvu kažu da
je ona primjerena za financijski i kadrovski deficit prouzročen
ustanovi kao i pacijentima koji su zakinuti za pružanje usluga
koje su se trebale pružiti prema ugovoru.
Kao primjer navode da je iznos povrata oko 270.000 kuna,
ukupni prosječni trošak ustanove je oko 1.200.000 kuna za
petogodišnju specijalizaciju, a za obiteljsku medicinu oko
900.000 kuna.
Posljedično, te su ustanove u velikom financijskom gubitku i u
kadrovskom deficitu za sljedećih najmanje pet godina.
Ovo je samo jedan u nizu elemenata koje čini upravljanje ljudskim
resursima složen i dinamičan proces u zdravstvenom sustavu zbog
čega predstavlja posebno područje reforme zdravstva, poručuju iz
Ministarstva.
Piše: Vedrana Larva