Ususret Europskoj noći istraživača, koja će se održati u petak 30. rujna, na Sveučilištu u Zadru danas je održan okrugli stol "Učenje o našim ekološkim otiscima”, čiji je cilj bio upoznati širu populaciju sudionika sa znanstvenim spoznajama iz područja ekologije i utjecaju čovjeka na okoliš, te potaknuti svakog sudionika da se zapita o svom ekološkom otisku i mogućnostima suočavanja s ekološkim izazovima na human način
Uz stručnjake iz različitih područja u raspravi su sudjelovali
učenici Gimnazije Vladimira Nazora i Privatne gimnazije NOVA iz
Zadra.
Sveučilište u Zadru je generator znanja zamašnjak razvoja Grada
Zadra i njegove okoline, kopna i mora. Uključivanjem u Europsku
noć istraživača kroz projekt Blue Connect iskazuje volju,
htijenje i odlučnost za djelotvornim promjenama temeljenim
na znanstvenim istraživanjima, novim spoznajama i
dijeljenju novih znanja s odgojno-obrazovnim čimbenicima,
istaknula je u pozdravnoj riječi rektorica Sveučilišta u Zadru
prof. dr. sc. Dijana Vican.
– Danas smo bombardirani ogromnom količinom informacija, osobito
djeca i mladi. Zadaća nam je podizati svijest djece i mladih o
razvoju i napretku, ali upozoriti ih na brid koja nas dijeli od
onog napretka i razvoja koji sa sobom nosi novi kamen oko vrata.
Važno odgojno poslanje jest što učinkovitije povezivanje znanosti
sa sviješću o zajedničkom dobru, javnom dobru i općem dobru. Ne
osakaćujmo svijest i znanje, nego podijelimo odgovornost da smo
jedna od 7 milijardi osoba koja će se refleksivno odnositi prema
svom ekološkom otisku. lako imamo percepciju ukorijenjenosti u
lokalnu zajednicu, problemi s kojima se suočavamo bliski su
milijardama. Informacijsko-komunikacijske tehnologije su nam
unijele revoluciju u život, učinile puno dobroga. Istodobno,
hvalevrijedna brzina informacija ne znači uvijek i njihovu
točnost i istinitost; upravo suprotno, njihova loša strana su
rasadništvo zabluda, predrasuda, laži i manipulacija, rekla je
rektorica Vican, ističući kako rast ne odgovara uvijek razvoju i
napretku, te da vodi k iscrpljivanju planeta i bioraznolikosti.
Čovjek je, istaknuo je prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr.
sc. Josip Faričić, nezamisliv bez svojih veza s prirodom, a možda
se baš zato što je bio odvojen od prirode, posebno u razvijenim
zemljama, događaju današnji problemi. Jako je važno da svi
dionici, a osobito akademska zajednica, stalno i u sudioništvu s
drugim ustanovama u odgoju i obrazovanju, bude vrlo aktivna i ona
koja će prednjačiti u prostoru u kojem živimo i djelujemo,
istaknuo je Faričić.
Znanstvenik, ekolog i aktivist dr. sc. Dražen Šimleša s
Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” predstavio je
pojam ekološkog otiska, koji se značajno razlikuje od mnogo
poznatijeg “otiska CO2”
– Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo, ako imamo
prevelik, znači da smo nekome “ukrali” resurse. Dok CO2 otisak
mjeri koliku svatko od nas ima emisiju, što je isto važan
podatak, on je integriran u ekološki otisak, koji je
indikator našeg životnog stila. On nije u atmosferi niti se
bavi onim što će se događati za 50 godina, već se bavi
trenutačnim utjecajem na naš planet i ima više veze s ekonomijom,
politikom i društvom, nego ekologijom, rekao je Šimleša.
Znanstvenici svake godine računaju biokapacitet našega planeta,
koji pokazuje da Zemlji treba godina i pet mjeseci da se
regenerira, što znači da je stalno u zaostatku.
Prof. dr. sc. Neven Voća s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu govorio je o velikoj količini (1,7 milijuna otpada) koji
se u Hrvatskoj svake godine stvara. Svatko od nas svake godine
baci preko 400 kilograma otpada, a što je velika razina, pogotovo
na činjenicu da mnogo njega nastaje izvan većih centara, pa ga se
puno ne uspije ni prikupiti. Zadarska županija pritom je s 3
posto među najgorima u odvojenom prikupljanju otpada.
– Puno otpada kojega na ovomu prostoru bacamo je biorazgradivi
otpad, odnosno hrana, jer smo poput drugih Mediteranaca gurmani,
dok recimo Skandinavci jedu gotovo isključivo polugotovu hranu za
mikrovalnu pećnicu i bacaju uglavnom plastiku. Od četiri vrećice
hrane koju kupimo u trgovini, jednu ćemo baciti!, upozorio je
Voća.
O utjecaju turizma na ekološki otisak izlagao je doc. dr. sc.
Hrvoje Grofelnik s Fakulteta za menadžment u turizmu i
ugostiteljstvu u Opatiji. Zadarsko područje je turističkom
aktivnošću, dovođenjem velikog broja zrakoplova, ali i gradnjom
autoceste, dobilo turiste i prihod, ali i generiralo ogroman
ekološki otisak i emisiju CO2.
Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slaven Zjalić, inače
predavač na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu,
govorio je o boljem korištenju resursa i zamjeni fosilnih
gorivima biogorivima, ali i smanjenju upotrebe pesticida.
Moramo razmišljati o tome kako nešto primjenjujemo i nastojati
biti što obazriviji. Najveći sustav recikliranja je priroda sama,
za svaku molekulu postoji nešto što će ju razgraditi, pa
koristimo našu prirodu i pamet da budemo odgovorniji, poručio je
Zjalić.
