U povodu obilježavanja 200. obljetnica primaljstva u Zadru, delegacija Medicinske škole Zadar Ante Kuzmanića u Zadru predvođena ravnateljicom Anitom Basioli položila je cvijeće i svijeće na grobu preporoditelja dr. Ante Kuzmanića na Školjiću.
Profesorica Basioli naglasila je kako su svi ponosni na dugu
povijest primaljstva u Zadru te da je Medicinska škola Ante
Kuzmanića u Zadru jedina obrazovna ustanova te vrste u Hrvatskoj
s ovako dugom tradicijom.
Predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora – podružnice Zadar i
predsjednik znanstvenog odbora doc. prim. dr. sc. Petar Lozo
osvrnuo se na bogatu prošlost Medicinske škole Ante Kuzmanića
ističući kako bi svaki građanin Zadra trebao znati, a svaki
učenik trebao biti ponosan jer je riječ o najstarijoj primaljska
školi u Hrvatskoj.
-U vrijeme kad je počela raditi smrtnost djece bila je takva da
se nije ni bilježila. Prinos zdravstvenih djelatnika na tom polju
nisu bili samo zdravstveni i demografski nego su utjecali na
ekonomsku snagu i općenito razvoj društva, kazao je dr. Lozo.
U četvrtak, 25. studenoga, u Medicinskoj školi Ante Kuzmanića u
Zadru, održat će se znanstveni simpozij “Dvjesto godina od
početka rada primaljske škole u Zadru”.
Dr. Ante Kuzmanić, čovjek čije ime danas nosi Medicinska škola u
Zadru, jedan od najzaslužnijih Hrvata iz doba hrvatskoga narodnog
preporoda. Bio je liječnik, istaknuti narodni preporoditelj,
publicist, nacionalni djelatnik i narodni prosvjetitelj. Godine
1844. pokrenuo je prvi književni i preporodni list na hrvatskome
jeziku u Dalmaciji “Zoru dalmatinsku”.
Pokrenuo je i uređivao više od 15 listova, nastojeći u svima
zadovoljiti tadašnje europske novinske standarde, a osobito je
značajan prvi hrvatski pravni list Pravdonoša, koji je među
prvima stvarao standardnu hrvatsku pravnu terminologiju.
Zagovarao je sjedinjenje Dalmacije s ostalom Hrvatskom i uporabu
zajedničkoga hrvatskog imena, s tim da Dalmacija bude središtem
hrvatskoga kulturnog života te da se hrvatski književni jezik
formira na osnovi ikavske štokavštine.
Umro je u Zadru 1879. godine i pokopan na groblju Samostana sv.
Pavla Pustinjaka na otočiću Galevcu (Školjiću).
