Hrvatska je kao i svih 27 članica EU-a po novoobjavljenom DESI indeksu Europske komisije napredovala u digitalizaciji gospodarstva i društva, no umjereno, za jedno mjesto, te je sada na 19., a najveći pomak ostvarila je u povezivosti, većinom zbog ulaganja u mreže i 5G.
“Ukupna digitalna tranzicija napreduje, no potrebni su novi
napori u cijeloj Uniji. Unatoč ostvarenim poboljšanjima, sve
države članice morat će koordinirano djelovati kako bi se
ispunili ciljevi za 2030. zacrtani u digitalnom desetljeću
Europe, posebice jer je napredak izrazito neujednačen među
državama članicama, te je i dalje velik jaz između
predvodnika i najslabijih”, poručili su iz Europske komisije (EK)
uz objavu podataka DESI indeksa za 2021.
Tim se godišnjim indeksom, koji je za 2021. rađen i po novoj
metodologiji te za 27 članica, tj. jednu manje nego za 2020.
izlaskom Velike Britanije iz EU, i na temelju podataka Eurostata
te studija i metoda, prate četiri ključne kategorije (do sada
bilo pet) odnosno napredak članica EU-a u
digitalnoj konkurentnosti, ljudskom kapitalu,
širokopojasnoj povezivosti, integraciji digitalnih
tehnologija u poduzećima i digitalnih javnih usluga.
Iz EK pritom napominju da se u izvješćima o DESI-ju za 2021.
uglavnom navode podaci iz prvog ili drugog tromjesečja 2020., što
daje uvid u ključna kretanja u digitalnom gospodarstvu i društvu
tijekom prve godine pandemije, ali njezin učinak na upotrebu
i pružanje digitalnih usluga nije u podacima DESI-ja za 2021.
nego će biti vidljiviji u izdanju za 2022.
Također navode da su rezultati i poreci DESI-ja iz prethodnih
godina ponovno izračunati za sve države, kako bi se uzele u obzir
promjene u izboru pokazatelja i ispravci osnovnih podataka.
Najbolji rang u integraciji digitalnih tehnologija,
najlslabiji e-sulugama
Prema DESI indeksu za 2021. u EU najbolji su su u digitalizaciji
Danska, Finska i Švedska, ispred Hrvatske je za nekoliko mjesta i
Slovenija, dok su iza nje primjerice Italija, Mađarska, Poljska,
Bugarska i druge.
Iako je u povezivosti zabilježila određeni skok na 20. mjesto, u
toj kategoriji DESI-a Hrvatska još zaostaje za EU prosjekom (s
rezultatom od 45,4 naspram 50,2 u EU), a najbolji rang ili 13.
mjesto ima u kategoriji integracije digitalnih tehnologija, u
čemu je i iznad EU, sa rezultatom 40 naspram 37,6.
U kategoriji ljudskog kapitala je na 16. mjestu, sa gotovo
sličnim rezultatom kao i EU, 46,7 naspram 47,1, dok u kategoriji
digitalne javne ili e-usluga stoji najlošije, na 24. mjestu, sa
rezultatom 52, naspram 68,1 za cijelu EU.
U izvješću se ističe i da je Hrvatska dobro pokrivena brzom
širokopojasnom mrežom, no ukupno korištenje fiksnog
širokopojasnog pristupa neznatno je ispod prosjeka EU-a, dok za
dodjelu spektra za 5G u kolovozu 2021. napominju da je polazište
za daljnje ubrzanje digitalne transformacije i donosi pogodnosti
poduzećima i pojedincima.
Udio građana u Hrvatskoj s najmanje osnovnim digitalnim
vještinama i dalje je nizak u usporedbi s prosjekom EU-a, no iz
EK ističu uspješnu provedbu programa e-Škole, kao i nastavak
korištenja mogućnosti digitalnih tehnologija od strane
poduzeća te nagli porast popularnosti elektroničkih računa – u
2018. ih je koristilo 12 posto poduzeća, a u 2020. njih 43 posto,
što povezuju s izmjenom Zakona o javnoj nabavi kojom su e-računi
postali obvezni za poduzeća.
Iz EK u izvješću za DESI i Hrvatsku navode i da Ministarstvo
gospodarstva i održivog razvoja do sredine 2022. planira dovršiti
nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva za
razdoblje od 2021. do 2027. te da se izrađuju i strategija
pametne specijalizacije za razdoblje 2021.–2029. i nacionalni
plan za razvoj umjetne inteligencije.
Spominju i da je Hrvatska poduzela korake za poboljšanje
digitalnog pristupa javnoj upravi, poput uvođenja
platforme za elektroničko plaćanje pristojbi na temelju
elektroničke osobne iskaznice, te da
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti ambiciozno
planira djelovanje s reformama i ulaganjima povezanima sa
svim dimenzijama indeksa DESI.
HAKOM-Obuljen: Za dalji pomak iznimno važno ukloniti
prepreke za gradnju
U zaključku izvješća za Hrvatsku, iz EK ističu njezin umjeren
napredak u ostvarenju ciljeva gigabitnog društva, ali i da još
trebaju znatna poboljšanja.
“Visoke naknade za pravo puta prepreka su uvođenju mreža vrlo
velikog kapaciteta, čije bi uvođenje moglo dodatno olakšati
apsorpcijom sredstava EU-a, provedbom paketa mjera za povezivost
i boljom koordinacijom središnje i lokalne uprave kad je riječ o
izdavanju dozvola i naknadama”, poručuju u izvješću DESI iz EK,
naglašavajući i da je nedavna dodjela spektra za 5G mrežu u
Hrvatskoj važan korak prema digitalnoj transformaciji.
Pomak u kategoriji povezivosti, predsjednik Vijeća HAKOM-a
(Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti) Tonko
Obuljen na upit Hine objašnjava nastavkom investiranja operatora
u razvoj i izgradnju mreža unatoč krizi izazvanoj pandemijom,
čime raste i broj raspoloživih priključaka vrlo velikih
brzina.
“Na žalost, povećanje dostupnosti ne prati i potražnja za velikim
brzinama (100 Mbit/s i veće), ali vjerujem da će se povećati u
skoro vrijeme s obzirom na to da se u ovoj godini povećala
tržišna utakmica na fiksnom nacionalnom tržištu. Također,
pokrivanje 4G mrežom je na razini EU prosjeka kao i korištenje
mobilnog interneta, dok smo u spremnosti za 5G u samom vrhu EU-a.
Indikator pokrivanja za 5G je mjeren u 2020. kad dodjela spektra
nije bila još realizirana”, komentira DESI Obuljen.
Smatra i da je za daljnji napredak u povezivosti iznimno
važno ukloniti prepreke za izgradnju mreža kako bi se dovršili
postojeći i omogućili i novi projekti uz korištenje sredstava
EU-a, prvenstveno za ruralna područja, ali i osigurali
uvjeti za izgradnju 5G mreža, pri čemu u HAKOM-u očekuju
doprinos razvoju tržišta i od novih operatora koji su dobili
regionalne 5G frekvencije.
U EU napredak, ali može se više
Komentirajući DESI indeks za 2021. izvršna potpredsjednica
za Europu spremnu za digitalno doba Margrethe Vestager
poručila je da se unatoč napretku svih članica u EU može učiniti
više u digitalizaciji, te građanima i poduzećima omogućiti
pristup pogodnostima koje nude digitalne tehnologije, dok je
povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton naglasio da
je važno bilo postaviti ciljeve za 2030., ali da ih se
mora i ostvariti.
DESI za 2021. usklađen je naime i s velikim inicijativama
politike, uključujući Digitalni kompas 2030. kao europski
pristup za digitalno desetljeće, u kojem se iznose ambicije,
vizija i ciljevi digitalne transformacije za 2030. u četiri
glavne točke – vještine, infrastruktura, digitalna
transformacija poslovanja i digitalizacija javnih usluga.
Njima se bavi i DESI, čiji zaključci za cijelu EU za 2021.
pokazuju da 56 posto svih građana ima bar osnovne digitalne
vještine, kao i da je blago porastao broj zaposlenih
stručnjaka u ICT sektoru, sa 7,8 milijuna u EU u 2019., na
8,4 milijuna u 2020., no kako i 55 posto poduzeća ima
nedostatak tog kadra s naprednim digitalnim vještinama što
usporava digitalnu transformaciju poduzeća u mnogim
državama članicama.
S te strane, EK smatra i da će trebati još puno napora da se
dođe do ciljeva digitalnog desetljeća za 2030. kada bi u EU
trebalo bilo 80 posto stanovništva s
osnovnim digitalnim vještinama i 20 milijuna ICT
stručnjaka.
Spektar 5G dodijelilo 25 članica, a komercijalne 5G
usluge u 13 država
Podaci iz DESI-ja za 2021. o povezivosti u EU pokazuju
poboljšanje u području mreža vrlo velikog kapaciteta, koje su
dostupne u 59 posto kućanstava, što je i povećanje u odnosu
na 50 posto iz DESI-ja za 2020., ali i još daleko od univerzalne
pokrivenosti gigabitnim mrežama, što je također cilj za
2030.
Spektar za 5G dodijelilo je 25 država članica, dok je godinu
prije takvih bilo 16, a komercijalne 5G usluge puštene su u
rad u 13 država članica, uglavnom u urbanim područjima.
U integraciji digitalnih tehnologija zabilježen je
velik rast korištenja tehnologija u oblaku, sa 16 posto
poduzeća u 2018., na 26 posto u 2020., čemu su predvodnici i
dalje velika poduzeća, koja se puno više od malih i
srednjih služe elektroničkom razmjenom informacija putem programâ
za planiranje poslovnih resursa (ERP) i usluga u oblaku.
Ipak, tek manji dio poduzeća koristi napredne digitalne
tehnologije, poput velikih količina podataka, njih
tek 14 posto, a umjetnu inteligenciju 25 posto, u čemu
iz EK navode da je cilj za 2030. da čak 90 posto malih i srednjih
poduzeća dođe do osnovne razine digitalnog intenziteta,
a da najmanje 75 posto svih poduzeća upotrebljava napredne
digitalne tehnologije.
Podatke iz izvješća o DESI-ju prati i studija o doprinosu
ICT-a mjerama za okolišnu održivost u EU, koja otkriva da 66
posto poduzeća u EU koristi rješenja iz područja ICT-a za
smanjenje utjecaja na okoliš, a EK očekuje u godinama ispred
i znatna poboljšanja u području digitalnih javnih usluga.
