Gotovo svi povjesničari koji proučavaju povijest grada i otoka Paga oslanjaju se na radove velikog Pažanina, Marka Laura Ruića, doktora kanonskog i civilnog prava, kotarskog suca i povjesničara, jednog od malog broja Pažana kojeg su njegovi sugrađani uistinu cijenili. Njegovo najznačajnije djelo je "Delle riflessioni storiche" koje ima 24 knjige, a koje je pisao od 1779. do 1781. godine.
Ruića se cijenilo kao čovjeka od riječi, vrsnog pravnika i
povjesničara. Tako je na primjer Ivan Kukuljević Sakcinski,
povjesničar, književnik i političar, za radove Marka Laura Ruića
naveo:
“Ovo je, po mom sudu, najbolje historičko djelo što ga je poslije
Lucija ikoji Dalmatin napisao, jer je sačinjeno kritičkim umom i
poštenim domoljubnim srcem, bez svakog laskanja i bez ikakve
strasti.” Priznanje mu je odao i Vicenzo Dandolo, generalni
providur Dalmacije. Kada je proučio spis jednog sudskog predmeta
u kojem je sudjelovao Ruić, Dandolo je zapisao: “Riječ ovoga
vrijedi više od tisuća”
Zahvaljujući Ruiću, do suvremenog doba, u prijepisu i obradi
ostali su sačuvani brojni dokumenti o prošlosti Paga koji su se
nalazili u Gradskom arhivu Paga koji je uništen u požaru. Bez
brojnih isprava koje je iz arhiva preuzeo Ruić, danas bi bilo
gotovo nemoguće proučavati neka razdoblja paške prošlosti.
Marko Lauro Ruić rođen je u Pagu, u uglednoj plemićkoj obitelji,
22. listopada 1736. godine. Otac Marka Laura Ruića bio je Frane
Ruić, a majka mu je bila Laura Mirković. Majku nikada nije
upoznao jer je umrla pri porodu. Na dan rođenja krstio ga je
svećenik Nikola Portada iz obitelji s kojom je kasnije bio
povezan tazbinskim srodstvom. Plemićka obitelj Ruić živjela je u
palači na rivi, nedaleko mosta. Otac Marka Laura Ruića, Frane
Ruić, je u Veloj ulici kupio palaču koju je, kao miraz, poklonio
kćerki pri njenoj udaji i koja je tako postala vlasništvo
plemićke obitelji Portada. Kćerka Marka Laura Ruića udala se na
Rabu i u Pagu danas nema njegovih nasljednika.
U Pagu je 1990. godine utemeljen Centar za kulturu “Marko Lauro
Ruić” koji je iste godine u Gradskoj vijećnici organizirao
izložbu “Prošlost Paga” na kojoj su bili postavljeni crteži i
vedute Paga koje je izradio Marko Lauro Ruić. Također, bili su
izloženi i njegovi zapisi o nastanku grada Paga. Izložbu je
posjetio velik broj ljudi iz Paga, ali i veliki broj studenata
povijesti iz Zadra i Zagreba. U Pagu je,15. listopada 1996.
godine, održan dvodnevni znanstveni skup u prigodi 260.
obljetnice rođenja Marka Laura Ruića. U sklopu znanstvenog skupa,
u Gradskoj vijećnici bila je postavljena izložba izvornih radova
Marka Laura Ruića, što je bio velik kulturni događaj. No, izložba
je prošla gotovo nezapaženo. Drugog dana skupa, na rodnoj kući
Marka Laura Ruića, otkrivena je spomen ploča.
Marko Lauro Ruić je pohađao studij filozofije u riječkom
Isusovačkom zavodu sv. Vida, a civilno i kanonsko pravo
doktorirao je u Padovi. Od 1761. godine bio je javni bilježnik,
od 1762. godine kancelar, a 1779. imenovan je za savjetnika
ninske komune. Od1798. do 1807. godine bio je kotarski sudac.
Gotovo cijeli svoj radni vijek Ruić je proučavao crkvenu i
političku povijest grada i otoka Paga. Napisao je velik broj
djela, a većina onoga što je napisao ostala je u rukopisu. Jedno
od posebno važnih njegovih djela je “Rodoslovlje svih plemenitih
obitelji grada Paga”, izvornog naziva “Blasone Genealogico di
tutte le Famiglie Nobili della Città di Pago” iz 1784. godine,
koje sadrži genealogije i grbovnike paških plemićkih obitelji. U
Plemićko vijeće grada Paga primljen je 16. srpnja 1752. godine, a
9.veljače1760. godine postao je javni bilježnik.
Marko Lauro Ruić se 14. travnja1763. godine oženio za Klaru
Giadruleo Jadrulić. Godinu dana kasnije dobili su kćer jedinicu
Lauru Pacifiku. Ruić je 18. srpnja1762. godine izabran za
kancelara ninske komune. Svoju prvu knjigu “Notizie storiche
della citta di Pago”, Ruić je napisao 1773. godine, a 1778.
godine napisao i prvi dio knjige “Questionis inter canonicos
Paghensis”, o životu i djelu paških kanonika i zbornog kaptola.
“Constitutiones”, prijepis Zbirke isprava paškog Kaptola od 13.
do 16. stoljeća napisao je 1792. godine. Opat Ivan Antonije Gurat
je u nepotpunom prijepisu sačuvao zbirku Ruićevih isprava “Legum,
statutorum, privilegiorum”. U prijepisu iz 1862. godine sačuvani
su “Frammenti storici”. Mnoga djela Marka Laura Ruića nisu
sačuvana ili se ne zna gdje se nalaze.
Marko Lauro Ruić umro je u Pagu 9. veljače 1808. godine i pokopan
je u Zbornoj crkvi Marijina Uznesenja.
