Čelnici HDZ BiH Dragan Čović i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović u srijedu su ponovo bez rezultata razgovarali o izmjenama izbornog zakona BiH kojim bi se pomoglo prevladati krizu u zemlji.
Obojica su, međutim, konstatirali kako se taj problem mora
riješiti, baš kao što se mora naći rješenje za opću krizu u
državi koja je, kako tvrde obojica, najozbiljnija još od
okončanja rata.
“Nikada nismo bili u goroj političkoj situaciji od Daytona”,
kazao je novinarima u Sarajevu Čović nakon što su se sastali on,
Izetbegović te Nikola Špirić, jedan od najbližih
suradnika Milorada Dodika, u ulozi članova rotirajućeg
predsjedništva Doma naroda parlamenta BiH, ne bi li
dogovorili deblokiranje rada državnog parlamenta koje traje
već duže od dva mjeseca zbog bojkota dužnosnika iz reda
srpskog naroda.
Bojkot odnosno blokada donošenja odluka u Predsjedništvu BiH,
državnom parlamentu i Vijeću ministara dužnosnici iz RS-a su
nametnuli s ciljem da ishode ukidanje zakona o zabrani nijekanja
ratnih zločina što ih je u srpnju nametnuo bivši visoki
predstavnik Valentin Inzko. Od srijede je u RS-u na snazi i
odluka parlamenta RS po kojoj se taj zakon neće primjenjivati na
teritoriju ovog entiteta, zbog čega je SDA
najavio podnošenje tužbe Ustavnom sudu BiH.
Pomaka na ovom planu nema, a Izetbegović je nakon sastanka
novinarima kazao kako je spreman izravno razgovarati s
Dodikom. On je dan ranije najavio kako će dužnosnici u
Republici Srpskoj, nakon što su blokirali rad središnjih tijela
državne vlasti, poduzeti i nove korake odnosno staviti izvan
snage u tom entitetu zakone koji definiraju ulogu oružanih snaga
BiH, državnih sigurnosnih agencija i pravosudnih tijela.
“Ovo je do sada najdirektniji udar na Daytonski sporazum. Ne
možete udariti na Dayton a da ne udarite na mir”, kazao je
Izetbegović dodajući kako Ured visokog predstavnika
(OHR) treba reagirati i obračunati se sa
separatističkim i secesionističkim politikama u RS.
Čović i Izetbegović potvrdili su kako vladajuća hrvatska i
bošnjačka stranka ostaju na podjednako udaljenim pozicijama u
odnosu na izmjene izbornog zakona.
Predsjednik SDA kaže kako mu je Čović prenio poruku da
HDZ nije za to da se problem izbora članova
Predsjedništva BiH riješi tako što će se brisati etnički prefiks.
Izetbegović tvrdi kako je to pak jedini način da se riješi
pitanje provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava koji je
utvrdio kako se građane BiH diskriminira kada im se uskraćuje
pravo da se za članove Predsjedništva BiH kandidiraju ako
nisu pripadnici jednog od konstitutivnih naroda i ako ne žive u
entitetu iz kojega se takvi biraju.
Ustav BiH definira kako se iz Federacije BiH u Predsjedništvo
biraju jedan Hrvat i jedan Bošnjak i iz RS jedan Srbin.
Prijedlog da se pitanje provedbe presuda Europskog suda za
ljudska prava riječi ukidanjem etničkih odrednica iznio je
posebni američki izaslanik za reformu izbornog sustava
BiH Matthew Palmer, no Čović je i u srijedu potvrdio
kako je to za njegovu stranku neprihvatljivo rješenje jer bi se
time doveo u pitanje duh ustava odnosno uloga koju imaju
konstitutivni narodi.
Čović tvrdi kako bi bilo nužno potpuno promijeniti ustav BiH
da bi se proveo Palmerov prijedlog.
“Sa sadašnje pozicije niti jedan predstavnik Hrvata neće
prihvatiti da se konstitutivni narodi brišu iz ustava. Za to
bi trebali dugi razgovori za koje sada nije vrijeme”, kazao je
Čović pozvavši sve da se usmjere na ograničene izmjene ustava i
tako što prije riješe ovaj problem.
Po njegovu sudu sve što radi Dodik destruktivno je koliko i
pokušaji da se od BiH napravi država bez konstitutivnih naroda.
