Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) u izvješću za 2020./21. ističe da je Hrvatska sigurna i stabilna demokracija no i upozorava na rastući ekstremizam i radikalizam dodatno potaknut pandemijom covida-19.
Ravnatelj Agencije napisao je u uvodu da svjedočimo najvećoj
pandemiji u modernoj povijesti koja je uzrokovala nezabilježene
poremećaje u svakodnevnom životu i nanijela ogromne štete
globalnom gospodarstvu.
Pandemija je dodatno potaknula rast ekstremizma i radikalizma,
pogotovo u okolnostima plasiranja dezinformacija i teorija
zavjere oko europskog odgovora na krizu i učinkovitosti
demokratskog i liberalnog političkog i društvenog uređenja.
Talibani su unatoč 20 godina međunarodnih napora u
demokratizaciji tamošnjeg društva zavladali Afganistanom.
SOA je pratila i kako svijetom sve više dominiraju procesi
geopolitičkih preslagivanja i nadmetanja, a jačaju ambicije
gospodarskih, političkih i vrijednosnih izazivača liberalnim
demokracijama u međunarodnom poretku.
Istodobno, klimatske promjene sve više pokazuju svoje posljedice,
pokazalo je sedmo po redu izvješće koje je postalo izvrstan alat
kojim SOA može pratiti u kakvom promjenjivom i dinamičnom svijetu
sigurnosti živimo.
U jugoistočnom susjedstvu aktivni su nezapadni
akteri
Izvješće ukazuje da su u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu
aktivni nezapadni akteri, a reforme za dostizanje
europskih standarda sporo napreduju.
Zaključuje se da je Zapadni Balkan i dalje opterećen nedovršenim
stabilizacijskim procesima i neriješenim međudržavnim
i međunacionalnim pitanjima, uz teškoće vezane uz iskazanu
namjeru za europskim integracijama zbog nedovoljne provedbe
reformi.
Nepovoljni politički i gospodarski uvjeti stvaraju podlogu za
jačanje radikalnih i ekstremnih tendencija, kao i društvenih
rascjepa u tim krhkim društvima, dok društvene i međunacionalne
tenzije mogu dovesti do međusobnih napetosti i
incidenata, posebice u sredinama u kojima postoje neriješeni
međunacionalni odnosi.
Političke prilike u BiH i dalje obilježava unutarnja politička
nestabilnost uzrokovana prvenstveno različitim pogledima
konstitutivnih naroda oko budućeg ustavnopravnog uređenja BiH.
Nepostizanje srpsko-albanskog dogovora oko Kosova i dalje
pridonosi nestabilnosti u regiji, a posebnu neizvjesnost na
Zapadnom Balkanu uzrokuje društveni rascjep u Crnoj Gori u
kojoj značajan dio političke moći zauzimaju stranke s
protu-NATO, prosrpskom i proruskom orijentacijom nasuprot
tzv. suverenističke prozapadne opcije.
Promoviranje “srpskog svijeta” dodatno
destabilizira osjetljive odnose
U regionalnom kontekstu, pojedini nositelji državne politike u
Srbiji promoviraju koncept “srpskog svijeta” kao
jedinstvenog srpskog političkog naroda, odnosno jedinstvene
političke i državne zajednice svih Srba na jugoistoku Europe
u kojoj svi Srbi trebaju slijediti jedan politički smjer,
onaj službenog Beograda.
Promoviranje ovakvih ideja s vrha srbijanske vlasti dodatno
destabilizira osjetljive međunacionalne i međudržavne odnose na
jugoistoku Europe, posebice prema BiH i Crnoj Gori.
Organizirani kriminal u ovom dijelu Europe je prema izvješću
dodatno osnažen međusobnim vezama i širenjem nezakonitih poslova
dok krizna žarišta poput Sirije i Libije još od prvog javnog
izvješća predstavljaju izvorišta nestabilnosti i prijetnji.
Kibernetičke tehnologije omogućile su provođenje velikih
kibernetičkih napada u cilju krađe državnih i industrijskih
podataka; nezakonite migracije doživjele su ogromni rast na
jugoistoku Europe preko kojeg su prošle stotine tisuća migranata.
Hrvatska zadnjih godina bila cilj više desetaka državno
sponzoriranih kibernetičkih napada
SOA upozorava da su državno sponzorirani kibernetički napadi
sve su zastupljeniji u špijunaži a organiziraju ih
nalogodavci iz pojedinih država pri čemu koriste različite
organizirane aktere za provođenje napada.
Ti napadi usmjereni su prema pažljivo odabranim ciljevima,
koji su prethodno dobro proučeni, a izvršavaju ih državno
sponzorirane kibernetičke APT (Advanced Persistent Threat) grupe
koje su usko povezane sa sigurnosno-obavještajnim sustavima
pojedinih država. Ovakvi kibernetički napadi u prvom redu
ciljaju države članice EU-a i NATO-a.
Republika Hrvatska je zadnjih godina bila cilj više desetaka
državno sponzoriranih kibernetičkih napada. O karakteru tih
napada najbolje govori podatak da se najveći broj odnosio na
pokušaje proboja u informacijske i komunikacijske sustave
Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstva
obrane.
Zaključuje se da kibernetička otpornost postaje ključni cilj
nacionalne sigurnosti u digitalnoj eri te da je potrebna
uključenost svih dionika društva u izgradnji kibernetički otporne
zajednice.
Proteklo razdoblje obilježilo je i stvaranje, brzo širenje i
teritorijalnom porazu tzv. Islamske države, najveće terorističke
organizacije na svijetu, a agencija je pratila i kako su širenje
demokratskih vrijednosti u svijetu zamijenile autoritarne
tendencije uz vraćanje hladnoratovskih napetosti, špijunaže,
plasiranja lažnih vijesti i propagande.
Trenutno nema utvrđenih izravnih terorističkih prijetnji
hrvatskim institucijama, državljanima i interesima od strane
terorističkih skupina te se teroristička prijetnja,
odnosno prijetnja organiziranih napada terorističkih skupina i
dalje procjenjuje niskom, ali se mogućnost provedbe
terorističkog napada (prvenstveno samostalnih napadača)
nikada ne može isključiti.
Iako su ISIL i Al Qaida znatno oslabljeni i smanjenih kapaciteta
za provođenje vanjskih operacija/napada, i dalje
predstavljaju prijetnju Europi. U državama EU razina prijetnje
od islamističkog terorizma varira od niske u
srednjoeuropskim i istočnoeuropskim državama do srednje ili
visoke u većini zapadnoeuropskih država.
Uočeni brojni pomaci u sigurnosnoj sferi
SOA je od svog prvog javnog izvješća pratila i brojne pomake u
sigurnosnoj sferi: članstvo u EU i NATO-u omogućilo nam je
multipliciranje naših sposobnosti i jačanje naših sigurnosnih
mehanizama i veza prema drugim demokratskim
sigurnosno-obavještajnim sustavima; europske države sve su bliže
u suprotstavljanju zajedničkim sigurnosnim prijetnjama; hrvatsko
društvo i institucije potvrdile su stabilnost i učinkovitost u
brojnim kriznim situacijama.
Uz to, novi infrastrukturni projekti ojačali su energetsku i
nacionalnu sigurnost; razvoj tehnologije omogućio je nove
sposobnosti zaštite nacionalne sigurnosti, navela je SOA
napominjući da grade novu generaciju djelatnika koji im se
javljaju za posao slijedom javnih poziva.
Sve te promjene i pomaci ukazuju da je sigurnosna dinamika u
suvremenom svijetu izuzetno brza i često nepredvidiva,
jačaju nove i netradicionalne sigurnosne prijetnje, a
uloga pravodobnih i točnih informacija i procjena postaje
ključna, zaključuju u SOA-i.
U izvješću objavljenom na mrežnim stranicama SOA-e ističe se i da
za Hrvatsku i u ovako izazovnom vremenu i dinamičnom
sigurnosnom okruženju nema naznaka značajnije destabilizacije.
