#srbija

Ponovno optužbe za etničko čišćenje uoči proslave Oluje

Duško Jaramaz/ PIXSELL

Država Srbija se treba ispričati što nije učinkovitija u pronalaženju nestalih, poručio je u srijedu izaslanik srbijanskog predsjednika za rješavanje problema nestalih s Hrvatskom Veran Matić, konstatirajući da za tri godine nije vidio nijedan podatak koji je doveo do pronalaženja nestalih.

Matić je na konferenciji “Oluja, nekažnjeni zločin – proces
traženja nestalih sve usporeniji”, u organizaciji Udruženja
obitelji nestalih i poginulih “Suza” poručio da se
“mora promijeniti način rada na obje strane, jer postoji
zastoj u procesu pronalaženja nestalih i njihovoj
identifikaciji”, objavila je agencija FoNet.

U prvom planu treba biti potraga za nestalima, a ne za ratnim
zločincima. Prioritet je pronalazak tijela, njihova ekshumacija i
pokop, naglasio je Matić.

On je izjavio kako je “važno napraviti zajedničke timove
s Hrvatskom”, te uključiti međunarodne institucije, poput
Međunarodnog odbora Crvenog križa.

Ljiljana Krstić iz Povjerenstva za nestale osobe priopćila je
podatak da se 1.850 osoba vode kao nestale u akciji “Oluja” iz
1995. godine.

Od tog broja je oko 1.200 osoba bilo starije od 60 godina, a 540
su žene, rekla je Krstić, navodeći da je registrirano 36 grobnih
mjesta.

Ekshumirano je 1.050 tijela, a oko 700 identificirano, pa se za
još 350 čeka potvrda identifikacije, rekla je Krstić, ustvrdivši
da su ove godine identificirane samo dvije nestale osobe.

U mrtvačnici u Zagrebu se nalazi 896 tijela, a sigurni smo da se
u oko 400 slučajeva radi o osobama srpske nacionalnosti, citirala
je agencija FoNet članicu Povjerenstva za nestale osobe.

Predsjednik Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske
Milojko Budimir ocijenio je da je Zagreb “odgovoran za
opstruiranje procesa identificiranja nestalih, prikrivanje
zločina i zaštitu njihovih počinilaca”.

Srbi se i dalje iseljavaju iz Hrvatske. Etničko čišćenje iz
“Oluje” traje i danas, ali međunarodnu zajednicu to ne interesira
jer je Hrvatska članica Europske unije, naveo je Budimir.

On drži da se “ne može govoriti o dobrosusjedskim odnosima
dok se ne riješi problem prognanih Srba”.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest