Zaštita i održivo upravljanje šumama ključni su za borbu protiv klimatskih promjena, kaže Europska komisija (EK) u novoj strategiji za šume, no ostvarenju ciljeva prijete razorni šumski požari uzrokujući goleme emisije ugljičnog dioksida i pridonoseći globalnom zatopljenju.
Od Finske na sjeveru do Italije, Grčke i Turske na jugu, Europom
ovoga ljeta haraju veliki požari u kojima nestaju goleme šumske
površine, najveći prirodni prijatelj ljudima u borbi protiv
klimatskih promjena.
Europska komisija je 14. srpnja predstavila paket od 13 zakonskih
prijedloga “Fit for 55”, ključnih za postizanje
ugljične neutralnosti do 2050., cilja zacrtanog
u europskom Zelenom planu.
Da bi se ostvario, procjenjuje se da će do 2030. trebati smanjiti
emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na
1990. Jedna od najjednostavnijih metoda “čišćenja” atmosfere je
pošumljavanje, pa se novom strategijom planira sadnja tri
milijarde stabala u Europi do 2030.
Prijedlozi tek trebaju proći kroz Europski i nacionalne
parlamente država članica i očekuje se bitka između
industrijskih lobija i Zelenih.
Aktivisti za zaštitu okoliša smatraju da zakoni nisu dovoljno
revolucionarni, a drvna industrija ima vlastite korporativne
interese.
Prije predstavljanja strategije za šume, Europski parlament
je početkom 2021. glasao o nizu izvješća u kojima predlaže
da se sateliti EU-a Copernicus i Galileo
koriste za praćenje krčenja šuma i šumskih požara u trećim
zemljama.
Zastupnici su također pozvali EK da učini više za promicanje
održivog upravljanja šumama u Uniji, zaštitu šuma u inozemstvu
uklanjanjem iz lanca opskrbe onih proizvoda koji pridonose
sječi šuma i poveća ulaganja iz zajedničke
poljoprivredne politike u održivo šumarstvo i u istraživanje
alternativa fosilnim gorivima.
Jesmo li zakasnili?
Na šume otpada 43 posto kopnenog pokrova EU-a i u njima se nalazi
80 posto kopnene bioraznolikosti. Ključne su za borbu
protiv
globalnih klimatskih promjena jer apsorbiraju ugljikov dioksid
(CO2) iz atmosfere, godišnje gotovo devet posto ukupnih emisija
stakleničkih plinova u Uniji.
Šume su ekološki gospodarski sektor s potencijalom za stvaranje
dodatnih 10 do 16 milijuna održivih radnih mjesta diljem svijeta,
navodi se na stranicama Europskog parlamenta.
No, šumske se površine smanjuju uslijed intenzivnih suša, poplava
i požara čiji golemi
razmjeri traže međunarodni odgovor. Uništavaju ih
i nekontrolirana sječa šuma te drugi fenomeni koji su posljedica
klimatskih promjena – pojave tropskih nametnika i drugih
štetnika te sve češće razorne oluje, vjetrolomi i ledolomi.
“Jesu li radikalni zaokreti došli prekasno, hoće li se uspjeti u
zadanim ciljevima ostaje za vidjeti. No, bez
cjelokupnog angažmana svih dionika društva, promjene kakve
su nužne neće biti moguće”, rekao je Dan Špicer, poslovni
direktor Saveza izviđača Hrvatske.
Izviđači su u proteklih nekoliko godina postali jedna od
najaktivnijih organizacija u Hrvatskoj i šire koja se
pošumljavanjem požarišta bori za spas šuma.
“Kada kročite nogom na požarište požarište i osjetite miris
paljevine, shvatite da morate nešto poduzeti”, kaže Špicer.
“Ne kaže se slučajno da bi nestankom šuma nestali i ljudi”.
Šume su, uz mora i oceane, najveći proizvođači kisika. One
pročišćuju zrak i vodu te zadržavaju vodu u tlu za vrijeme suše.
Dom su za više od polovice svih životinja i biljaka na Zemlji i
osiguravaju hranu za ljude i životinje.
Učvršćuju zemljino tlo i štite od jakog vjetra i poplava,
osiguravaju izmjenu zraka, a ljeti smanjuju temperature i
povećavaju vlažnost
zraka.
Izviđači predvodnici u pošumljavanju opožarenih
područja
Katastrofalni požari koji su 2017. poharali Dalmaciju uništili su
u nekoliko dana milijune stabala, opožarivši ukupno površinu
prosječne hrvatske županije.
Izviđački savez je zbog toga pokrenuo projekt “Boranka” okupivši
više od 7000 volontera iz Hrvatske i inozemstva, koji su u
protekle tri godine na požarištima u okolici Splita, Solina,
Makarske i Zadra posadili više od 85.000 stabala. “Boranka”
je tako postala najveća akcija pošumljavanja
požarišta u Europi.
Kampanja je dobila veliko priznanje, nagradu “Europski
građanin” 2020. koju Europski parlament dodjeljuje
najboljim inicijativama i organizacijama za iznimna
postignuća u promicanju europskih vrijednosti.
“Za gotovo 90 posto požara kriv je čovjek, namjerno ili
nenamjerno, pa je neophodno odgovornije ponašanje. S druge
strane, klimatske promjene, koje su opet uzrokovane ljudskim
djelovanjem, itekako su odgovorne za uništenje šuma jer vremenski
ekstremi pogoduju širenju požara”, rekao je Špicer.
Projekt “CO2mpensating by planting”
Članice EU-a zajednički su odgovorne za uklanjanje ugljika iz
atmosfere, pa se Uredbom o korištenju zemljišta, šumarstvu i
poljoprivredi propisuje opći cilj EU-a o uklanjanju 310
milijuna tona emisija CO2 do 2030. putem tzv prirodnih ponora.
Jedna od najjednostavnijih i najučinkovitijih metoda
neutralizacije ugljičnog otiska je pošumljavanje. Prosječno
odraslo stablo na sebe godišnje veže oko 25 kilograma CO2, a
hektar odrasle šume može godišnje pohraniti čak do 50 tona.
“Možemo reći da šume zapravo udišu ugljik, a izdišu kisik”, rekao
je Špicer.
Na tragu strateškog usmjerenja EU-a, Savez izviđača Hrvatske je
najavio pokretanje novog projekta “CO2mpensating by
planting”,
prvog programa neutralizacije ugljičnog otiska u Hrvatskoj i
regiji pošumljavanjem.
Projekt kreće u listopadu i sadit će se ondje gdje su šume
uništene djelovanjem klimatskih promjena. Prve akcije
pošumljavanja kreću u okolici Zagreba, a nastavit će se u
Gorskom kotaru i Slavoniji.
