U suizdanju Sveučilišta u Zadru, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Šleskog sveučilišta u Katovicama objavljena monografija Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi, urednika Krešimira Bagića, Mirande Levanat-Peričić Leszeka Małczaka. Publikacija je objavljena u otvorenom pristupu (open access) kao elektronsko izdanje.
Zbornik Periferno u hrvatskoj književnosti i
kulturi jedan je od dvaju svezaka radova u kojima su
okupljeni referati prethodno izloženi na međunarodnom
kroatističkom skupu održanom od 7. do 9. svibnja 2019. godine u
Katovicama. Skup su organizirali kroatisti Instituta za slavensku
filologiju povodom 25. godišnjice osnivanja hrvatske filologije
na Šleskom sveučilištu u Katovicama, te su na njemu sudjelovali
predstavnici brojnih znanstvenih institucija iz Poljske,
Hrvatske, Češke, Mađarske, Ukrajine, Irske, Crne Gore, Njemačke i
Australije. Zbornik je podijeljen na tri poglavlja:
1. Periferija – teorija, poetika, politika, 2. Čitanje
periferije te 3. Na periferiji kanona.
Spektar tema koje su se našle u fokusu interesa pojedinih autora
vrlo je širok: od tekstova zaokupljenih starijim razdobljima
hrvatske književnosti (primjerice, o starijoj književnosti na
kajkavskom dijalektu, kategoriji smijeha i psovke u hrvatskoj
komediji druge polovice 17. stoljeća) preko tekstova o usmenoj
narodnoj književnosti (o mjestu koje zauzima narodna književnost
u povijestima hrvatske književnosti i o fenomenu graničarskog
mentaliteta Dalmacije) do tekstova o novijoj književnosti, o
proznom i pjesničkom stvaralaštvu, esejistici i publicistici (u
ovom su kontekstu obuhvaćeni radovi posvećeni Anti Kovačiću,
Adeli Milčinović, Ivani Brlić-Mažuranić, Vladimiru Nazoru, Mariji
Jurić Zagorki, Slobodanu Novaku, Josipu Severu, Petru Gudelju,
Anki Topić, Sidi Košutić, Stipanu Bešlinu, Igoru Mandiću,
Tomislavu Zajcu i Uni Vizek).
Nekoliko je radova posvećeno općim pitanjima, primjerice stanju
humanistike u postmodernom svijetu, regionalizmu, statusu
nacionalnih manjina, odnosu Hrvata prema Jugoslaviji i konceptu
Mediterana. Perifernost je u zborniku također povezana i s
popularnom kulturom (televizijskim serijama, grafitima, stripom),
no u ovom je kontekstu osobitu pozornost privuklo pitanje kanona,
tj. pitanje odnosa kanoniziranih i rubnih, marginaliziranih
pojava koje se u tom smislu mogu čitati kao periferija
kanona.
