Na Sveučilištu u Zadru sutra će se održati znanstveno-stručni kolokvij u povodu 100. obljetnice smrti Petra Lorinija (1921. - 2021.). Tim povodom konferenciju za medije danas su u Rektoratu održali prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić i predsjednik Društva prijatelja Dugog otoka i Zverinca Nenad Marčina.
Lorini je bio prosvjetni djelatnik i ribarski vizionar, koji je
prije više od 100 godine isticao kako je more oranica koju treba
sijati i orati da bi se kvalitetno želo. Kao rođeni
Saljanin živio je u mnogim sredinama, u kojima ukazivao na
potrebu da se ribarstvo unaprijedi, a o Jadranu povede briga kao
o važnom resursu. Smrt ga je zatekla u Beogradu, u kojemu je
boravio nakon što ga je Kraljevina SHS angažirala za pregovore s
Kraljevinom Italijom. Snažno se protivio odluci da se Talijanima
dopusti koćarenje u teritorijalnim vodama Kraljevine SHS. Njegov
život dobro je opisan u znanstvenoj literaturi, ali je šira
javnost do sada bila uskraćena za njegov doprinos hrvatskom
morskom ribarstvu.
– Njegove misli iz knjige “Ribanje i ribarske sprave pri istočnim
obalama Jadranskoga mora” i danas su aktualne, posebice problemi
koji proistječu iz prevelikog ribolovnog napora i potrebe da se
ulovi što više ribe, što tehnologija omogućuje, a da se ne vodi
računa o održivosti takve djelatnosti. Kao glavni austrougarski
ribarski nadzornik za cijelu Jadransku obalu tražio je da se svi
oni koji sudjeluju u ribolovu obrazuju o ribolovnim tehnikama,
ali i taktilno odnose prema prirodnim resursima. Ukazivao je na
pogubnost mreža potegača, migavice, ludara, fružate, a posebice
upotrebe dinamita, što je s pravom smatrao kriminalom, istaknuo
je prorektor Faričić.
Danas je situacija posebno zabrinjavajuća jer se unatoč modernim
tehnologijama i pojačanim naporima ne prikazuju realne brojke o
izlovu i prodaji ribe. Lokalni stanovnici pritom nisu
problem, jer imaju pravo samo na 200 metara jednostruke mreže
stajačice, čime love uglavnom ribu manje kvalitete i ne utječu na
bioraznolikost mora. Problem su koćari koji neselektivno love
blizu obale, zahvaćajući svojim alatima veliki broj nedoraslih
jedinki, što dugoročno utječe na osiromašenje fonda, istaknuo je
Faričić.
Marčina je izrazio žaljenje što nakon posljednje izmjere Petar
Lorini više nema ulicu u Salima, jer su one sada označene
brojevima. Istaknuo je i kako je on bio potomak druge talijanske
obitelji koja je stigla u Sali u 16. stoljeću, od ukupno šest,
ali se unatoč svom porijeklu uvijek smatrao Hrvatom. Ne čudi
stoga da su ga Saljani i u ono vrijeme preveli iz Beograda kako
bi ga ukopali u rodnom mjestu.
Kolokvij će biti svečano otvoren sutra u 9 sati u Svečanoj
dvorani Sveučilišta u Zadru. Zbog epidemioloških okolnosti drugi
dan kolokvija, koji je bio predviđen u subotu, bit će održan u
nekom drugom terminu. Rezultat kolokvija bit će monografija o
Petru Loriniju i stanju hrvatskog ribarstva, u svjetlu onoga što
je Lorini govorio prije 100 godina.
