Posmrtni ostaci 19 žrtava genocida nad Bošnjacima Srebrenice 1995. pokopani su u nedjelju na 26. obljetnicu tog zločina, a sudionici komemoracije osudili su pokušaje relativiziranja zločina i prekrajanja povijesti.
Na groblju u sklopu memorijalnog kompleksa u Potočarima sada
počivaju ostaci 6679 žrtava genocida u kojemu su prije 26 godina
pripadnici vojske i policije bosanskih Srba pod zapovjedništvom
Ratka Mladića ubili više od osam tisuća Bošnjaka, mahom muškaraca
i dječaka te nekoliko stotina žena. Među 19 pokopanih su
dvojica mladića koji su u srpnju 1995. godine imali samo 16
odnosno 17 godina.
Vjerski obred je pred više tisuća okupljenih predvodio poglavar
Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović. Sudionici komemoracije
rekli su da zbog žrtava treba nastaviti borbu za istinu o
srebreničkom genocidu bez koje nema pravde a ni pomirenja i
trajnog mira. Kada Hotić, koja je u genocidu izgubila 56
članova uže i šire obitelji uključujući supruga i sina, kazala je
kako majke i supruge koje i danas žive u “gradu mrtvih” neće
prestati tražiti istinu i pravdu.
“Nemojte nas žaliti nego pomozite da se izgradi bolji i
pravedniji svijet”, poručila je Hotić okupljenima na
komemoraciji.
Okupljenima se videoporukom obratio hrvatski predsjednik Zoran
Milanović koji je izrazio sućut članovima obitelji žrtava a
zbivanja u Srebrenici 1995. opisao kao strašni i bezumni zločin.
“Genocid koji je počinjen na ovom mjestu prije 26
godina najstrašniji je zločin na europskom tlu nakon Drugog
svjetskog rata te je trajna odgovornost svih država i cijele
međunarodne zajednice da čuvaju sjećanja na nedužne žrtve
ovog britalnog, nepojmljivog masakra i sumraka civilizacije”,
kazao je Milanović.
Dodao je kao se tragedija tisuća žrtava stalno produbljuje
pokušajima nijekanja ili relativiziranja zločina i ocijenio kako
se budućnost i suradnja u regiji neće moći graditi bez iskrenog
odnosa prema prošlosti. Polaganjem vijenca na spomen-obilježje
žrtvama genocida počast je iskazao hrvatski veleposlanik u BiH
Ivan Sabolić kojega je predsjednik hrvatske vlade Andrej
Plenković imenovao osobnim izaslanikom na ovogodišnjoj
komemoraciji.
Plenković je ranije tijekom dana na Twitteru objavio kako je 11.
srpnja dan podsjećanja na ubojstvo više od osam tisuća bošnjačkih
civila. “Taj bezumni zločin poraz je ljudskosti”, napisao je
Plenković. Uz Milanovića, jedini šef države čija je poruka
puštena na komemoraciji bio je predsjednik Turske Recep Tayyip
Erdogan koji je kazao kako se srebrenički genocid ne može i ne
smije zaboraviti a pravda za žrtve mora osigurati. U Srebrenicu
je u nedjelju stigao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji je
rekao da je važno spriječiti svaki pokušaj relativiziranja
povijesti i oživljavanje ideologija koje zločine
minimiziraju i danas ponovo predstavljaju prijetnju svim zemljama
regije.
“Ne smijemo dopustiti da se bilo gdje ponovi genocid i zločin
kakav se dogodio u Srebrenici”, kazao je Đukanović.
Povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i proširenje
Olivér Várhelyi kazao je kako je zajednička dužnost sjećati se
zločina u Srebrenici, jednog od najgoreg ratnih zločina u Europi.
“Pamtimo i odajemo počast žrtvama, dijelimo tugu obitelji”, kazao
je dodajući kako Europa nije zaboravila svoju odgovornost jer
nije uspjela spriječiti taj zločin.
Kazao je kako je dužnost zauvijek pamtiti Srebrenicu kako se
takav zločin ne bi ponovio.dodajući kako je genocid jasno dokazan
pred dva međunarodna suda a presude su pokazale kako počinitelji
ne mogu proći nekažnjeno.
“Utvrđene činjenice treba priznati a u EU nema mjesta nijekanju
genocida i veličanju ratnih zločinaca. Neprihvatljvi su pokušaji
prekrajanja povijesti”, rekao je Várhelyi najavivši je
kako će Europska komisija pomagati proces europskih integracija
BiH kao društva u kojemu vlada pluralizam, pravda i ljudsko
dostojanstvo no trajnog mira i stabilnosti nema bez pomirenja
temeljenog na priznavanju činjenica.
Predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Carmel
Agius u svojoj je video poruci istaknuo kako je četvrt stoljeća
nakon srebreničkog zločina razočaran manipulacijama onih koji
nastoje nijekati istinu.
“Na žalost, već više od 20 godina nijekanje zločina ostalo je
omiljeno sredstvo onih koji nastoje održati podjele u zemlji”,
rekao je Agius opsijući nijekanje srebreničkog genocida
besramnim.
“Činjenice su rigorozno provjeravane i potvrđene u brojnim
(sudskim) postupcima i vrijeme ih neće promijeniti. Niti jedan
sukob u novijoj povijesti nije bolje dokumentiran od raspada
Jugoslavije jer su činjenice potvrđene iskazima brojnih svjedoka
i dokazima a svaki zaključak suda donesen je izvan razumne
sumnje”, kazao je Agius.
Podsjetio je kako se zaključno s pravomoćnom doživotnom presudom
Mladiću kroz 12 presuda ukupno 35 sudaca iz zemalja diljem
svijeta suglasilo da je zločin u Srebrenici predstavljao genocid.
“Nečasno je i bestidno dalje podrivati bolnu istinu. To nije
ništa manje zlo od besmislenog o okrutnog nijekanja znanosti. To
je obmana, ne dajte da vas prevare oni na vlasti koji tvrde da je
priznati zločine isto što i preuzeti odgovornost kao zajednica”,
poručio je Agius građanima BiH.
Najavio je kako će MICT i dalje nastaviti činiti sve kako bi
osigurao da istina o zbivanima u Srebrenici iz srpnja 1995.
godine i dalje živi. Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović
rekao je kako o tome što se dogodilo u Srebrenici dovoljno
govore tisuće nadgrobnih spomenika, uključujući one u nedjelju
pokopanih Azmira Osmanovića koji je kada je ubijen imao samo 16
godina i 17-godišnjeg Fikreta Kiverića koji leži uz posmrtne
ostake svog oca također ubijenog 1995.
“Oni svjedoče strašnu istinu da su tisuće ubijene”, kazao je
Džaferović ističući kako je cilj srebreničkog genocida bio jasan
a to je uništenje jednog naroda ubijanjem tri generacije njegovih
muškaraca.
Dodao je kako pobijenim Bošnajcima nije presudila nikakva
nekontrolirana mržnja nego institucionalna nakana stvaranja
velike Srbije. Upozorio je kako su iz faze nijekanja zločina u
Republici Srpskoj sada prešli u fazu otvorenog veličanja
zločina i njihovih počinitelja napadajući pritom one koji
jasno osuđuju genocid, primjerice rezolucijama kakve su donijeli
parlamenti Crne Gore i Kosova.
Time bi se, kazao je Džaferović, morao pozabaviti cijeli svijet
jer to nije samo problem BiH i pozvao je visokog predstavnika za
BiH Valentina Inzka da stoga u posljednjim danima svog mandata
nametne zakon o zabrani nijekanja genocida i ratnih zločina.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je na Twitteru rekao da bi
“možda najprimjerenije bilo šutjeti i osjećati cjelokupnu bol
patnje koju su podnijeli oni čijim se sjenama klanjamo” i uz
fotografiju Potočara dodao da to mjesto ‘govori mnogo više od
bilo koje riječi’.
