U susret Danu antifašističke borbe Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, u suradnji s Antifašističkom ligom RH, održala je spomen šetnju u znak sjećanja na 80. godišnjicu osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941.
Naglasak tijekom šetnje stavljen je na obilazak lokacija
povezanih s ilegalnim pokretom i otporom antifašista u Zagrebu.
Šetnja je počela u 11 sati kod stadiona Maksimir, gdje se
okupljenima obratila voditeljica Documente Vesna
Teršelič istaknuvši kako je mladost Zagreba na tadašnjem stadionu
odbila poslušati ustaški poziv na podjelu, priopćeno je iz
Documente.
Umjesto odvajanja od svojih kolega, u velikoj gesti solidarnosti,
zagrebački srednjoškolci svi su prešli na istu stranu na koju su
ustaše poslali Srbe i Židove i nakon toga skupa pobjegli,
podsjetila je.
“I danas se trebamo suprotstaviti iskrivljavanju povijesti
te tražiti načine da činjenice o akcijama poput ove uvrste u
obrazovne programe osnovnih i srednjih škola, prikazan i u filmu
‘Akcija stadion’ redatelja Dušana Vukotića, prema scenariju
koji je potpisao skupa s Slavkom Goldsteinom”, rekla je Teršelič.
Autorica vodiča “Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju.
Vodič po Zagrebu u Drugom svjetskom ratu” Tena
Banjeglav osvrnula se na vježbu srednjoškolaca organiziranu
26. svibnja 1941. kojoj su na stadioni prisustvovali mnogi
ustaški vojnici i drugi pripadnici visokih slojeva NDH, jer se
tog dana trebao formirati 1. zagrebački bataljun kojeg su mogli
činiti samo Hrvati.
Kako je rekla, “stožernik sveučilišnog ustaškog stožera
Blažeković držao je govor tijekom kojeg je čitavo vrijeme govorio
protiv židovske i srpske omladine, huškao i širio propagandu, a u
jednom trenutku i pozvao sve prisutne Židove i Srbe da stanu na
jednu stranu, kako bi ih odvojili od hrvatske mladeži. To je
očito bilo iznenađenje za okupljene, jer se na prvi poziv nitko
nije pomaknuo te su svi ostali na svojim mjestima”.
Blažeković je, nastavila je Banjeglav, “nekoliko puta morao
ponoviti poziv, a vidjelo se i da su okupljeni ustaški i drugi
uzvanici koji su bili na pozornici bijesni jer ne uspijevaju
ostvariti planirano. Kada su Židovi i Srbi konačno stupili na
drugu stranu, za njima su prvo krenuli pripadnici SKOJ-a, a zatim
i sva druga okupljena mladež te su zajedno napustili stadion”.
Autorica vodiča je rekla i da su od početka srpnja 1941.
provođenja su strijeljanja zatvorenika iz zatvora i logora u
Zagrebu. Glavna mjesta strijeljanja bila su Dotrščina te šuma
Stupnički Lug u Rakovom Potoku. Međutim, prva strijeljanja vršena
su u Maksimiru, navela je Banjeglav.
Sudionici su tijekom šetnje obišli lokacije staračkog doma
Lavoslav Schwartz, mjesto akcije u pošti u Jurišićevoj, biste u
spomen poznatih zagrebačkih ilegalki Rajka i Zdenka Baković
te Gluhonijemi zavod. Spomen-šetnja završila je u Ilici 85 gdje
je glazbenica i umjetnica Davorka Horvat izvela
“Bilećanku”.
Prvi sisački partizanski odred bio je prva antifašistička
postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.
Imao je 77 boraca, a završetak Drugog svjetskog rata
doživjela je tek polovica – njih 38. Njegovo osnivanje
simbolizira početak četverogodišnje narodnooslobodilačke borbe,
predvođene komunističkom partijom, u kojoj su sudjelovali borci
različitih nacionalnosti i vjera.
U širokom pokretu antifašističkog otpora svoj su doprinos dali i
humanitarka Diana Budisavljević, pjesnik i prvi predsjednik
Sabora Narodne Republike Hrvatske Vladimir Nazor koji su dočekali
kraj rata, kao i tisuće ilegalaca, taoca i ljudi
pogubljenih od strane nacista, fašista i režima Nezavisne države
Hrvatske samo zato jer su bili Židovi, Romi, Srbi ili su željeli
spasiti susjede u nevolji, stiče se u priopćenju i dodaje da
pamtimo njihova djela.
