Procijenjena šteta od potresa koji su u prosincu zahvatili središnju Hrvatsku je 41,6 milijardi kuna odnosno 5,5 milijardi eura, a na temelju toga Hrvatska će iz Fonda solidarnosti Europske unije zatražiti isplatu 319,19 milijuna eura.
To su najvažnije brojke iznesene u četvrtak na Vladi prilikom
prihvaćanja prijedloga zaključka upućivanju zahtjeva za dodjelu
sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, koji će Hrvatska
uputiti Europskoj komisiji radi pokrića dijela šteta nastalih u
seriji prosinačkih potresa i kasnijih podrhtavanja tla.
Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene
potresom, sukladno pravilima Europske unije i utvrđene po
metodologiji Svjetske banke iznosi 41,6 milijardi kuna odnosno
5,5 milijardi eura, što čini 10,2 posto bruto
nacionalnog dohotka Hrvatske i više je od 0,6 posto bruto
nacionalnog dohotka Republike Hrvatske, odnosno minimalne
vrijednosti izravne štete kako bi se ista mogla proglasiti
elementarnom nepogodom velikih razmjera.
Izvijestio je to ministar prostornoga uređenja,
graditeljstva i državne imovine Darko Horvat. Ujedno je naglasio
da se te štete odnose na Sisačko-moslavačku, Karlovačku i
Zagrebačku županiju, ali i nove i progresivne štete u Gradu
Zagreb i Krapinsko-zagorskoj županiji te štete na pojedinačnim
objektima u Bjelovarko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj,
Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Međimurskoj, Varaždinskoj
i Koprivničko-križevačkoj županiji.
Na temelju tako procijenjene vrijednosti, Hrvatska može
prijaviti doprinos iz Europskog fonda solidarnosti od 319,19
milijuna eura i to će i učiniti, rekla je
ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Nataša Tramišak.
Hitne mjere za koje se mogu dobiti sredstva iz Fonda su vraćanje
u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom
sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama,
telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i
obrazovanja, pružanje privremenog smještaja i financiranje
službi spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog
stanovništva, a tu je i osiguravanje preventivne
infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine.
Sredstva se mogu dobiti i za čišćenje područja pogođenih
katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to
primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno
obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli
neposredni učinci erozije tla. Premijer Andrej Plenković rekao je
da je još prošli tjedan razgovarao s nadležnima u EU-u i najavio
da će Hrvatska ovaj tjedan uputiti zahtjev za sredstva iz Fonda
solidarnosti.
“Siguran sam da ćemo, kao što je to bio s prvim štetama od
potresa i ovaj puta dobiti snažnu potporu iz ovoga europskoga
fonda”, rekao je Plenković.
