Istraživanje na razini EU-a pokazalo je da Europljani podupiru pokretanje Konferencije o budućnosti Europe

Europski parlament i Europska komisija objavili su prvo istraživanje Eurobarometra koje su te dvije institucije naručile zajednički.

Posebno istraživanje Eurobarometra o budućnosti Europe provedeno je od 22. listopada do 20. studenoga 2020. u 27 država članica EU-a.

Istraživanje, koje je objavljeno prije potpisivanja Zajedničke izjave o Konferenciji o budućnosti Europe, pokazuje da velika većina (92 %) građana svih država članica zahtijeva da se njihovi glasovi “više uvažavaju pri donošenju odluka o budućnosti Europe”.

Upravo to je cilj Konferencije o budućnosti Europe: stvoriti novi javni forum za otvorenu, uključivu, transparentnu i strukturiranu raspravu s Europljanima o pitanjima koja su im važna i koja utječu na njihov svakodnevni život.

Konferencija o budućnosti Europe

Tri četvrtine Europljana smatra da će Konferencija o budućnosti Europe pozitivno utjecati na demokraciju u EU-u. Njih 76% slaže se da ona predstavlja znatan napredak u pogledu demokracije u EU-u (25% se “potpuno slaže”, a 51% se “uglavnom slaže”) pri čemu jasna većina u svim državama članicama EU-a podržava to stajalište.

Ispitanici smatraju da bi ljudi iz svih slojeva društva trebali biti aktivno uključeni (51%) – njih 47% izjavilo je da bi mladi trebali imati važnu ulogu, kao i nacionalne vlade (42%) te članovi akademske zajednice, stručnjaci, intelektualci i znanstvenici (40%).

Nešto više od polovine Europljana (51%) željelo bi se uključiti. Ispitanici iz Irske bili su najentuzijastičniji (81%), zatim oni iz Belgije (64 ), Luksemburga (63 %) i Slovenije (63%).

Glas građana u EU-u

Iako se glasanje na europskim izborima većinom smatra (55% ispitanika) najučinkovitijim načinom komunikacije s donositeljima odluka na razini EU-a, postoji vrlo snažna želja da građani EU-a dobiju veći utjecaj na odluke o budućnosti Europe. Od 92% ispitanika koji misle da bi se glasovi građana EU-a trebali više uzimati u obzir, njih 55% se “potpuno slaže”, a 37% se “uglavnom slaže” s tom izjavom. Samo 6% ispitanika ne slaže se s tom izjavom.

Budućnost Europe

Šest od deset Europljana slaže se da su zbog krize uzrokovane koronavirusom počeli razmišljali o budućnosti Europske unije (19% se “potpuno slaže” a 41% se “uglavnom slaže”) dok se 39% s time ne slaže (23% se “uglavnom ne slaže”, dok se 16% “nimalo ne slaže”).

Od ispitanika se tražilo da odaberu što žele vidjeti u budućnosti Europe. Dva najčešće odabrana odgovora bila su usporedivi životni standard (35%) i veća solidarnost među državama članicama (30%). Europljanima je važan i razvoj zajedničke zdravstvene politike (25%) te usporedivih obrazovnih standarda (22%).

Prednosti i izazovi

Europljani smatraju da su glavne prednosti EU-a poštovanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava (32%) te gospodarska, industrijska i trgovinska moć (30%). Poštovanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava u EU-u rangirano je kao najvažnija (ili najvažnija zajednička) prednost u 14 zemalja, osobito u Švedskoj, gdje 58% ispitanika smatra da je to ključna prednost. Gospodarska, industrijska i trgovinska moć EU-a rangirana je kao najvažnija (ili najvažnija zajednička) prednost u devet zemalja, osobito u Finskoj (45%) i Estoniji (44%).

Kao glavni globalni izazov koji utječe na budućnost EU-a jasno se ističu klimatske promjene; kao glavni izazov navelo ih je 45% Europljana. Na drugom i trećem mjestu su terorizam i zdravstveni rizici, koje kao izazove navode slični udjeli Europljana (38% odnosno 37%). Prisilne migracije i raseljavanje četvrti su izazov, koji je spomenulo nešto više od četvrtine Europljana (27%).

Kontekst

Posebno istraživanje Eurobarometra br. 500 “Budućnost Europe” (EB94.1) provedeno je od 22. listopada do 20. studenoga 2020. u 27 država članica EU-a, a naručili su ga Europska komisija i Europski parlament. Proveden je uživo i dopunjen internetskim intervjuima, kada je to bilo nužno zbog pandemije. Ukupno je provedeno oko 27.034 intervjua.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest