Iz Mosta Zadarske županije poslali su priopćenje kojim žele potaknuti razvijanje svijesti o važnosti zelenih površina s ciljem podizanja sveukupne kvalitete života Zadrana.
Priopćenje prenosimo u cijelosti.
“Na mrežnim stranicama gradske uprave kočopere se sa
sudjelovanjem u projektima Urban Green Belts (Urbani zeleni
pojasevi) i Grow green (Rasti zeleno). Njihova svrha bi bila
omogućiti održivo upravljanje gradskim zelenim površinama s
ciljem stvaranja zdravijeg i ugodnijeg okruženja. Kao jedan od
rezultata bila je predviđena uspostava Zelenog katastra i u gradu
Zadru. On je doista i uspostavljen u obliku u kojem jest, a
nalazi se na web stranici gradske tvrtke Nasadi. Ona je ranije
izradila katastar za zapadni dio grada, a početkom ove godine
izrađen je i njegov dio za Arbanase.
Po ovom pitanju zadarska gradska uprava mogla bi se usuditi
pohvaliti kako su njezini uspjesi čak zabilježeni i u Priručniku
za pametno i inovativno upravljanje zelenim površinama u izdanju
Europskog fonda za regionalni razvoj. Nadalje, u okviru projekta
Urban Green Belt utvrđeno je da Zadranima na raspolaganju stoje
velike količine urbane zelene površine unutar grada; ni manje ni
više nego 114 m² po stanovniku. Ipak, sramežljivo se ističe da
unatoč njihovoj zadovoljavajućoj količini, one nisu ravnomjerno
raspoređene unutar granica grada Zadra. Kada bi to bila istina,
Zadar bi bio uz bok Beču, gradu s najviše zelenila u Europi sa
120 m² per capita. Očito je da to, ipak, ima veze s
administrativnim obuhvatom našeg grada, a ne sa stvarnim stanjem
zadarskog zelenila.
Iz prethodno navedenog dalo bi se zaključiti kako gradska vlast
doista i brine o zadarskom zelenilu. Međutim, zbilja je
drugačija. U Zadru niče samo beton, a zelene površine i drveće
nestaju. Zato u Mostu postavljamo pitanje: koliko je Zadar zelen?
Istina je da se u Zadru posvuda betonira, a drveću se ne piše
dobro, jer je omiljeni alat gradske vlasti motorna pila. Zato i
postoji velika vjerojatnost da će se ostvariti njihove prijetnje
kako će u Katastru zelenila grada Zadra biti uvedena baš sva
preostala stabla.
Zadrani su u deficitu javnih zelenih površina u odnosu na
stanovnike drugih gradova na jadranskoj obali. Naime, Europska
komisija kao donju granicu preporučuje 20 m2 po glavi stanovnika
zelenih površina, a prema izračunu dr.sc. Darka Znaora koji se
temelji na podatcima Državnog zavoda za statistiku, Zadar ima 10
m2 zelenila per capita. U javnim zelenim površinama više uživaju
u većini hrvatskih gradova, pa tako u Splitu po glavi stanovnika
dolazi 12 kvadrata javnih zelenih površina, u Rijeci 18, a u Puli
čak 35 kvadrata.
Žalosno je da smo sve zelene površine naslijedili i to uglavnom
iz razdoblja austrijske uprave, a da u novije doba nije podignut
niti jedan park (inače su austrijski gradovi najbogatiji
zelenilom u Europi). Zato se i ne treba čuditi što raspolažemo
tek s polovicom od minimuma preporučenih zelenih površina. Kako
skrbi o zelenim površinama gradska vlast je pokazala na primjeru
Perivoja kraljice Jelene, koji je upravo i podignut za vrijeme
austrijske uprave. Naime, tamo se zelene površine uzurpiraju i
umjesto drveća imamo terasu Ledane. To zelenilo građanima više
nije dostupno, odnosno jest, ali samo uz plaćanje.
Prema dokumentu Europske unije pod nazivom Assessing access to
green areas in Europe’s cities (Procjena pristupa zelenim
površinama u europskim gradovima) zelene površine u gradovima
poput drvoreda, perivoja, parkova, arboretuma, vrtova, itd.,
ispunjavaju razne svrhe, od ekoloških vrijednosti do
rekreacijskih funkcija. One, također, pružaju estetsku vrijednost
i igraju ulogu u promicanju javnog zdravlja. Općenito, ta
područja doprinose boljoj kvaliteti života stanovnika. To bi tako
trebalo biti i u Zadru. Zato u Mostu smatramo da praćenje stanja
zelenih površina te poduzimanja mjera za njihovim povećanjem mora
biti u fokusu našeg interesa. S obzirom da se grad svakodnevno
razvija, nove javne zelene površine moraju biti naš imperativ, a
ne da se koristi svaka prilika za sječu stabala i uništavanje
zadarskog zelenila. Za početak bi se trebali potruditi da barem
dosegnemo donju granicu zelenih površina koju preporučuje
Europska komisija. U Mostu smatramo da bi svi Zadrani bili
sretniji kada bi naš grad postao zeleniji.”
