Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek upozorili su u ponedjeljak na sporost procesuiranja ratnih zločina, istaknuvši kako su ti kazneni postupci od posebne važnosti jer jamče žrtvama ostvarivanje pravde.
Dvije udruge problem sporog procesuiranja ratnih zločina
istaknule su u povodu Europskog dana žrtava kaznenih djela.
Upozorili su kako se tijekom 2020. godine ročišta nisu zakazivala
u brojnim kaznenim postupcima za ratne zločine.
“Riječ je o kaznenim postupcima za kaznena djela ratnih zločina i
zločina protiv čovječnosti u fazi rasprave. U većini se dokazni
postupci provode po dvije-tri godine, pa i dulje. Zbog proteka
zakonskog roka, rasprave vrlo često započinju iznova pa se
svjedoci koji su već višekratno neposredno saslušavani, pozivaju
na ponovno svjedočenje”, navodi se u priopćenju.
Izdvojili su nekoliko postupaka pred Županijskim sudom u Zagrebu
gdje je u jednom slučaju održano tek jedno ročište, a neki su
bili kontinuirano odgađani.
Također su izdvojili i ponovljeni postupak protiv optuženog
Branimira Glavaša i druge za zločine u Osijeku koje je iznova
započelo sredinom 2019. godine, u ožujku 2020. svjedočilo je
troje svjedoka, a sve do danas ročišta nisu bila zakazana.
“Potom je vijeće Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem
sutkinje Tanje Pavelin, na ročištu u razdvojenom kaznenom
predmetu protiv optuženog Branimira Glavaša, održanom 18. lipnja
2018., kao nezakonit dokaz izdvojilo iz spisa iskaz krunskog
svjedoka Krunoslava Fehira. U pitanju je ključni iskaz na kojem
se temelji optužba protiv Branimira Glavaša za kazneno djelo
ratnog zločina protiv civila počinjenog u Osijeku 1991. godine, u
garažama Sekretarijata za narodnu obranu”, stoji u priopćenju.
Iz udruga Documenta i Centar za mir, nenasilje i ljudska
prava Osijek smatraju kako se na ovaj način pokušava
eliminirati inkriminirajući iskaz svjedoka protiv Glavaša u
slučaju “Garaža”, dok su se odlukom o razdvajanju postupka
pokušali eliminirati iskazi suoptuženika koji terete Glavaša u
kontekstu zločina počinjenih nad civilima u slučaju “Selotejp”
Upozorili su i na primjere u kaznenim postupcima na Županijskom
sudu u Osijeku za zločine u vukovarskom poduzeću Velepromet te za
zločine u srpskim logorima Begejci, Stajićevo i Sremska
Mitrovica, gdje tijekom 2020. godine ročišta nisu zakazivana
dinamikom kojom Zakon o kaznenom postupku to propisuje.
“Ukazujemo i na neprimjereno duge kaznene postupke koji su pred
Vrhovnim sudom pravomoćno okončani 2020. To su postupci za
zločine u Medačkom džepu, kao i kazneni postupak protiv Milana
Španovića optuženog za pljačku imovine, u kojem je obnova
postupka započela 2009. nakon izručenja Hrvatskoj, koji je
okončan oslobađajućom presudom”, navodi se u priopćenju.
Istaknuli su kako pozitivne zakonske odredbe nalažu učinkovito
vođenje kaznenog postupka.
Naveli su kako kazneni postupak proveden sukladno odredbama
neće biti učinkovit ako se do meritorne odluke došlo prekasno, to
jest ako je trajao neprimjereno dugo.
“Nedopustivo je da pravosudna tijela dopuštaju da se
postupci vode tako dugo, predugo i uz znatan utrošak vremena i
sredstava, jer se time ne dovode u pitanje samo ekonomičnost
postupka te prava okrivljenika kao i žrtava i članova njihovih
obitelji, već se otvara pitanje povjerenja građana u
djelotvornost pravne države i vladavine prava”, stoji u
priopćenju udruga.
