Gradovi Dubrovnik i Trogir, te Stari Grad na Hvaru i Sali na Dugom otoku prvi će u Hrvatskoj smanjiti plastični otpad, te koristiti alternativna rješenja sudjelujući u projektima koje provodi splitska Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj "Sunce", u cilju smanjenja i uklanjanja plastičnog otpada.
“Plastic Smart Cities Croatia” i “For Plastic Free Croatia
Island” projekti su koji imaju za cilj smanjenje
plastičnog otpada i korištenje alternativnih
rješenja. U njima se provodi analiza o upotrebi
jednokratne plastike i gospodarenju otpadnom plastikom u
uključenim lokalnim zajednicama, razvoj i provedba “Plana
bez plastike” s participativnim pristupom i radionicama, kao
i organizacija “plastic free” javnih događanja, odnosno događanja
“bez plastike”, i javnih foruma usmjerenih na podizanje svijesti
lokalnog stanovništva o posljedicama plastičnog zagađenja.
Jedna od važnih aktivnosti je provođenje nacionalne kampanje za
podizanje svijesti o utjecaju plastičnog onečišćenja na morski
okoliš i dostupna održiva rješenja u otočnim zajednicama na Hvaru
i Dugom otoku. Kako saznajemo u splitskoj Udruzi za prirodu,
okoliš i održivi razvoj “Sunce”, trenutno se radi na
organizaciji radionica za umrežavanje partnera i okolišnih
organizacija angažiranih na ovoj tematici.
Upravo je u tom projektu pionir udruga “Sunce” koja je
prošle godine započela s provođenjem projekata “Plastic Smart
Cities Croatia” i “For Plastic Free Croatian Islands” sa ciljem
smanjenja plastičnog otiska u različitim segmentima društvenog
života lokalnih zajednica smanjenjem korištenja jednokratne
plastike te poticanjem upotrebe alternativnih rješenja za otpadnu
plastiku. Jedan od projektnih ciljeva im je i podizanje svijesti
građana i javnosti o problematici plastičnog otpada.
Nakon završetka projekta bit će održana i završna
konferencija usmjerena širenju rezultata projekta i poticanju
daljnjeg smanjenja plastičnog otpada za predstavnike lokalnih
otočnih vlasti, nacionalnih i međunarodnih nevladinih
organizacija, jedinice lokalne uprave i samouprave, predstavnike
HGK, turističke zajednice, relevantnih ministarstava i drugih
dionika, uz poruku “Smanji upotrebu jednokratne plastike i
potraži održivija rješenja!”, koju Udruga Sunce Split zagovara
već dugi niz godina.
Podsjećaju kako bi ove godine u Hrvatskoj trebao biti
usvojen novi Zakon o otpadu, koji između ostalog, sadrži i neke
odredbe Direktive EU-a o smanjenju utjecaja određenih plastičnih
proizvoda na okoliš. Krajem prošle godine su samostalno i u
suradnji s drugim udrugama za zaštitu okoliša u Hrvatskoj uputili
svoje komentare na nacrt Prijedloga o Zakonu o otpadu.
Dodaju da europska organizacija “Seas at Risk”, koja okuplja
niz udruga koje se bave problematikom zaštite morskog
okoliša, u svom izvještaju objavljenom prošlog ljeta ocijenila da
je direktiva EU-a ambiciozan plan za izbacivanje deset
plastičnih predmeta koji nisu za ponovnu upotrebu, a koji se
najčešće mogu pronaći na plažama diljem Europe, no da
je njezina implementacija u nacionalna zakonodavstva u
većini europskih zemalja zaustavljena.
Uz to, kriza izazvana virusom Covid-19 dovela je do dramatičnog
porasta upotrebe, ali i odbacivanja jednokratnih plastičnih
predmeta u prirodu.
“Sredozemno more jedno je od najzagađenijih svjetskih mora, a
polovica tih enormnih količina otpada dolazi s kopna. S 400
kilo-tona otpada koje godišnje proizvodi, Hrvatska je na trećem
mjestu u regiji, stoga je vrlo važno poduzeti hitne mjere te
osvijestiti građane, ali i brojne posjetitelje o potrebi žurnog
djelovanja, odnosno smanjenja upotrebe jednokratne plastike.
Naime, kao jedan od ključnih aktera identificiran je upravo
turizam, pa je dio kampanje osvještavanja u sklopu projekta
“Plastic Smart Cities” usmjeren na strane i domaće turiste”,
ističu u Udruzi Sunce Split.
Direktiva EU-a o plastičnom otpadu je nakon trijaloga,
odnosno pregovora Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća EU-a,
usvojena 2019. a u ovoj godini sve je države EU-a moraju
konačno implementirati. Zakon o otpadu bi u Hrvatskoj trebao
biti usvojen najkasnije do 3. srpnja. Tada bi i Hrvatska
trebala izbaciti jednokratne plastične proizvode i to plastične
štapiće za uši, pribor za jelo, tanjure, slamke, štapiće za
miješanje pića i držače za balone.
Nakon usvajanja direktive u Europskom parlamentu tadašnji
hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec iz skupine Zelenih
ocijenio je da direktivu potrebno iskoristiti za poticanje
promjena kako bismo kao društvo proizvodili manje smeća i postali
održivi.
“Ako ne promijenimo svoj stav prema proizvodnji, potrošnji i
otpadu, ljudska vrsta će postati potrošna kao jednokratna čašica
za kavu. Ova direktiva će nam pomoći da napustimo plastiku za
jednokratnu upotrebu na putu prema manje potrošnje, bolje
dizajniranim proizvodima za višekratnu upotrebu, više inovacija i
čišćem okolišu”, rekao je tom prilikom Škrlec.
Direktiva također uključuje odredbe za odlaganje opušaka
cigareta koji su značajan onečišćivač plaća, ciljeve
prikupljanja boca pića te zahtjev za redizajnom čepova za piće
kako bi ih povezali s bocama. U direktivi su uključeni i
nacionalni ciljevi smanjenja potrošnje plastičnih šalica i posuda
za hranu, te u konačnici potpuna zabrana oxo-razgradive
plastike, koja se često naziva biorazgradivom, ali u stvarnosti
se fragmentira u mikroplastiku.
Jednokratni plastični proizvodi i ribolovni alat zajedno čine 70
posto morskog otpada u Europi, pa se očekuje da će primjenom
direktive s godinama i mora Europe biti znatno čišća.
Prema procjeni Komisije, direktiva će donijeti brojne koristi za
okoliš i za gospodarstvo. Izbjegla bi se šteta u okolišu čiji bi
trošak do 2030. godine dosegao 22 milijarde eura, a potrošačima
će se omogućiti ušteda do 6,5 milijardi eura uz trošak prilagodbe
koji se za proizvođače procjenjuje na 3,2 milijarde eura.
Komisija je krajem prošle godine donijela i nova pravila o uvozu
i zabranu izvoza plastičnog otpada u treće zemlje koje
nemaju kapacitete da bi njime gospodarile na održiv način, što je
jedna od glavnih točaka europskog Zelenog plana i EU-ovog
akcijskog plana za kružno gospodarstvo.
