Europski sud za ljudska prava (ESLJP) objavio je u srijedu da Slovenija ne može tužiti Hrvatsku u ime Ljubljanske banke za povredu ljudskih prava i proglasio se nenadležnim za tužbu tešku gotovo 430 milijuna eura.
Taj međunarodni sud je prihvatio hrvatske argumente i zauzeo stav
da Ljubljanska banka nije nevladina organizacija, već je
usko povezana s državom, pa Slovenija ne može u njezino
ime tužiti za povredu ljudskih prava zajamčenih Konvencijom za
zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
“ESLJP u srijedu je objavio odluku o nedopuštenosti zahtjeva
(tužbe) Slovenije u međudržavnom sporu protiv Hrvatske
vezano uz Ljubljansku banku, proglasivši se nenadležnim
za odlučivanje po tom zahtjevu jer banka ‘nije nevladina
organizacija’ već je usko povezana s državom”, priopćila je
hrvatska zastupnica pred sudom Štefica Stažnik.
Slovenija je spor pokrenula 2016. zbog povrede nekoliko prava iz
Konvencije zbog načina na koji su hrvatske sudbene i izvršne
vlasti postupale u vezi potraživanja Ljubljanske banke prema
hrvatskim trgovačkim društvima.
No, Hrvatska je tvrdila da ESLJP nije nadležan odlučivati o
tom zahtjevu jer je Ljubljanska banka vladina organizacija, u
vlasništvu Republike Slovenije i pod upravom slovenskog Fonda za
sukcesiju.
“ESLJP nije nadležan odlučivati o zahtjevima vladinih
organizacija niti je namjera Konvencije štititi financijske
interese država, već pojedinaca i nevladinih organizacija koje su
žrtve povreda ljudskih prava od strane država”, pojasnila je
Stažnik.
Ona tvrdi da nije bilo razlike u načinu vođenja i odlučivanja u
sudskim postupcima u kojima je Ljubljanska banka bila stranka
pred hrvatskim sudovima u odnosu na druge slične postupke te
da u tom predmetu banka nije iscrpila sva domaća pravna sredstva,
niti je Slovenija poštivala šestomjesečni rok za podnošenje
zahtjeva europskom sudu.
Ljubljanska banka je radi ostvarivanja naplate neplaćenih i
dospjelih potraživanja po kreditnim zajmovima i jamstvima, pred
hrvatskim sudovima od 1991. pokrenula brojne parnične postupke
protiv hrvatskih trgovačkih društava koja su poslovala većinom u
poljoprivrednom i prehrambenom sektoru.
Naplata potraživanja Ljubljanske banke u većini slučajeva je
postala nemoguća jer su dužnici bankrotirali ili su prestali
postojati.
Slovenija je zahtijevala i isplatu pravedne naknade koja bi
odgovarala gubicima koje je banka pretrpjela zbog navodnih
povreda konvencijskih prava (429.536.070.30 EUR s pripadajućom
kamatom).
Odluka ESLJP-a je konačna i Slovenija više ne može pokretati nove
postupke pred tim sudom na temelju istih činjenica.
