Ministar financija Zdravko Marić potvrdio je u srijedu kako Hrvatska ima veliku financijsku i ekonomsku korist od članstva u Europskoj uniji, ističući kako će nam na jedan euro ili kunu koju uplaćujemo u proračun EU u idućih sedam godina na raspolaganju biti pet eura ili kuna.
“Odnos je, dakle jedan naprema pet”, rekao je Marić u Hrvatskom
saboru, naglasivši kako je Hrvatska od ulaska u Uniju, 1. srpnja
2013. povukla 30 milijardi kuna više nego je uplatila u proračun
EU.
Ministar je to rekao u raspravi o Prijedlogu odluke o
prihvaćanju Odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU,
jednom od ključnih zakonodavnih akata Unije, čija je svrha
osigurati financiranje kroz idućih sedam godina.
Odgovarajući na zastupničke upite, naveo je kako će
Hrvatska ove godine iz svoga u proračun EU uplatiti četiri
milijarde kuna, iduće 4, 4 milijarde, godinu iza 4, 5 milijarde,
a 2023. godine 4, 6 milijardi kuna.
“Odnos koji trenutno imamo je da na jednu uplaćenu kunu ili
euro, imamo do tri eura povrata, sada s novom financijskom
perspektivom to ide preko četiri do pet eura”, odgovorio je
SDP-ovu Borisu Lalovcu.
Nema novog nameta
Na upit Josipa Begonje (HDZ) precizirao je kako uvođenje
nove kategorije prihoda u višegodišnjem financijskom okviru do
2027. od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, ne znači
novi namet za građane.
Ne radi se o novom nametu, kazao je Marić, pa objasnio da
se taj prihod temelji na statističkim podacima o količinama
otpada i iznosi 0,8 eura po kilogramu za sve zemlje, s tim da za
neke, među kojima je i Hrvatska, ima umanjenja. Taj smo iznos već
predvidjeli u proračunu za iduću godinu, a radi se o 121, 7
milijuna kuna, rekao je ministar.
Potvrdio je navod Grozdane Perić (HDZ) o važnosti Fonda
solidarnosti pri EU iz kojega je za posljedice potresa u Zagrebu
predviđeno preko 680 milijuna eura.
Ako se tom iznosu doda i zdravstveni dio, iznos prelazi 700
milijuna, kazao je Marić, navodeći da je dio sredstava, u smislu
predujma, već stigao, a preostali stiže priljevom u državnu
blagajnu.
Hrvatska je u prošloj godini bila među pet zemalja koje su imale
najveću razliku između uplaćenih i povučenih sredstava, preko 3
posto BDP-a, odgovorio je Branku Bačiću (HDZ) koji je
podsjetio kako ima zastupnika koji propituju svrhovitost i
isplativost članstva u EU.
Sve je to plod uloženog rada, kazao je ministar, te
podsjetio i na ulogu premijera Andreja Plenkovića u zaštiti
hrvatskih interesa.
Time je odgovorio i Vilimu Matuli (ZLB) kojeg je zanimalo
ima li veze to što najviše dobivamo od Europe s time da najgore
stojimo u Europi i ekonomski i po covid-krizi ili pak ima veze
samo sa znanjem premijera.
Zemlje neto uplatiteljice u proračun EU u pravilu su one
koje su po gospodarskim pokazateljima u vrhu, poput Njemačke,
skandinavskih zemalja, a neto primateljice zemlje kao što je i
Hrvatska, rekao je Marić.
Objasnio je i kako se sustav financiranja proračuna EU-a
trenutno sastoji tri glavne kategorije
prihoda, tradicionalnih vlastitih sredstava čiji
najveći dio čine carine, prihoda od poreza na dodanu
vrijednost, te prihoda od vlastitih sredstva temeljenog
na bruto nacionalnom dohotku.
Dogovorom oko paketa višegodišnjeg financijskog okvira
(VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. predviđeno je uvođenje i
nove kategorije prihoda temeljem vlastitih sredstava od
nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, a u skladu
s strategijom EU zelene tranzicije i održivog gospodarstva.
“To nije novi porez ni namet, već će se za taj iznos
umanjiti doprinos svake zemlje po osnovi po bruto nacionalnom
dohotku”, naglasio je ministar.
Osim toga, kazao je, predviđena je mogućnost uvođenja dodatnih
izvora prihoda temeljenih na digitalnoj pristojbi, mehanizmu
granične prilagodbe emisija ugljika, porezu na financijske
transakcije te prihoda od prodaje na dražbi u okviru europskog
sustava trgovanja emisijama.
