Europski ministri vanjskih poslova usvojili su u ponedjeljak u Bruxellesu novi pravni okvir za sankcioniranje kršenja ljudskih prava u svijetu, po uzoru na američki zakon Magnicki.
Novi režim omogućit će EU-u da sankcionira kršenje ljudskih prava
u zemljama poput Kine, Rusije, Irana ili Saudijske Arabije.
Prvi put u povijesti, EU ima pravni okvir koji joj omogućava da
zamrzne imovinu i zabrani ulazak pojedincima koji su odgovorni za
kršenje ljudskih prava, kao i da uvede sankcije poduzećima,
državnim i nedržavnim tijelima u bilo kojem dijelu svijeta.
Sankcije se mogu izreći odgovornima za genocid,
zločine protiv čovječnosti i druga ozbiljna kršenja ljudskih
prava, poput mučenja, ropstva, vansudskih ubojstava i samovoljnog
lišenja slobode ili pritvora.
Novi pravni okviru je donesen po uzoru na američki zakon
Magnicki, prema ruskom odvjetniku Sergeju
Magnickom koji je uhićen 2008. nakon što je ustvrdio da su
ruski dužnosnici bili umiješani u
velike porezne prijevare. Godinu dana poslije umro je u
zatvoru, gdje je bio zlostavljan.
Odnosi sa Sjedinjenim Državama
Jedna od glavnih tema ministarskog sastanka bili su odnosi sa
Sjedinjenim Državama.
“Razgovarali smo o tome kako jačati i obnoviti transatlantsko
prijateljstvo i partnerstvo Sjedinjenim Državama u nakon
tamošnjih predsjedničkih izbora i u svjetlu dolaska nove
administracije”, izjavio je novinarima hrvatski ministar vanjskih
i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Dodao je da su se brojne države članice osvrnule na
mogućnost zajedničkog angažmana EU-a i SAD-a na zapadnom Balkanu.
“Ja samo posebno istaknuo želju za jačim angažmanom, osobito kada
je u pitanju Bosna i Hercegovina, da se pojača euroatlantski put
BiH”, rekao je Grlić Radman.
Ministri su usvojili i zaključke o odnosima sa Sjedinjenim
Državama u kojima ističu važnost tijesne suradnje.
“Snažno transatlantsko partnerstvo od vitalne je važnosti za
osiguravanje i doprinos našoj zajedničkoj sigurnosti, stabilnosti
i prosperitetu. Također vjerujemo da su transatlantski odnosi
osnova međunarodnog poretka temeljenog na pravilima, za jačanje
međunarodnog mira i sigurnosti, slobode, prosperiteta, ljudskih
prava, ravnopravnosti spolova, multilateralizma, vladavinu zakona
i demokraciju, ne samo za one koji žive na našim obalama, već
također i za ostatak svijeta”, stoji u zaključcima sastanka.
Ministri su razgovarali i o odnosima s Turskom u sklopu priprema
za sastanak na vrhu zemalja članica koji će se održati u četvrtak
i petak u Bruxellesu.
Čelnici država trebali bi odlučiti hoće li uvesti sankcije protiv
Ankare zbog njezinih provokacija u istočnom Sredozemlju, za što
se zauzima dio zemalja članica ili će dati prednost diplomaciji i
pregovorima.
Visoki predstavnik za vanjsku politiku Josep Borrell je rekao da
Turska nije promijenila stajalište. “Naprotiv, situacija se u
mnogim aspektima dodatno pogoršala”, istaknuo je.
Tema sastanka bili su nedjeljni izbori u Venezueli, koje EU
ne priznaje. “Nepoštivanje političkog pluralizma,
diskvalifikacija i progon oporbe ne dopuštaju EU-u da prizna te
izbore kao vjerodostojne, inkluzivne i transparentne i jer
rezultati tih izbora ne predstavljaju izraz volje naroda u
Venezueli”, rekao je Borrell.
