Mladi odlaze, ekonomski stoje loše, a političari ih se sjete jednom u godini kad se dođu slikati
Knina se Hrvatska sjeti tek jednom u godini – tako razmišlja
većina Kninjana. Knin je za ostatak Hrvatske samo svečana
proslava 5. kolovoza, a za njegove stanovnike grad iz kojeg
odlazi sve više stanovnika.
Mladi odlaze iz grada i stanovnika je sve manje. Gradsko
stanovništvo se prepolovilo, a uvelike se smanjio i broj onih
koji dolaze na proslavu.
Ante u Kninu živi već 53 godine, ne računajući ratno vrijeme. I
prije i poslije rata radi kao frizer i brijač i dobro
poznaje gradsko bilo.
“Mislim da Knin nikada ekonomski nije lošije stajao nego što
stoji sada. Pomoći niotkuda, mladi odlaze. Ima povratnika i s
jedne i s druge strane. Znači, i Hrvata koji su išli
91., mijenjali su kuće i stanove. Isto bi se ovdje
vratili na starinu da se ima gdje zaposliti. A o Srbima ne treba
ni govoriti. Srbi isto tako da imaju gdje raditi, isto bi se
dečki vratili”, govori za RTL Danas Ante
Belakušić.
Nacionalnost nije bitna
Mladi su se odselili radi posla i boljih prilika. Za nečiju
nacionalnost pita sve manje ljudi.
“Mislim da to ovamo nije toliko bitno. To su više priče, ali
mislim da to nije bitno. Druže se svi. Svi su si O.K., nema tu
neke mržnje i ničega međusobnog”, kaže Dalibor iz Knina.
Bili Srbi ili Hrvati, problem je isti
A kninske Srbe muče isti problemi kao i kninske Hrvate. Mladi
nemaju posla, a stariji imaju niske mirovine. Politika svako
toliko oteža ekonomski ionako tešku svakodnevnicu.
“U Kninu se počelo živjet teško od 1990. godine. Moj grad kojeg
najviše volim… Hrvat ili Srbin – to se pretvorilo u zanimanje.
A to nije zanimanje. Moj Knin teško živi od tog
momenta. Znači, prošlo je 30 godina i ja očekujem da se on
popravi”, priča nam Kninjanin Milan Bradaš.
“Sloboda, eto sloboda. Šta bi ja drugo? Meni je lijepo ovdje
živjet, da vam pravo kažem. A ima ih koji komentiraju: šta’š
živjet ovdje, šta ovo, šta ono… Ja kažem – nikud odavde”,
govori Milena.
Željeznički kolodvor, nekadašnja žila kucavica grada, sada je
uglavnom pust.
“Ima jedna narodna izreka ‘Nitko nije diga mrtvu kobilu’.
Eto nisam do sad išao, inače držim stoku i drugim sam se
poslom bavio, al sam išao malo da eto popunimo trg
gradski, da nam grad Knin liči na grad”, kaže Milan.
Očekivali više
Branitelji iz Knina i okolice očekivali su više od grada kada
bude rastao u slobodi.
“Grad čine ljudi. Ako su se odselili ljudi, prirodno je i
normalno da grad mora stagnirati. Mislim, to je jasna stvar
svakome tko dođe u Knin, vidi se da je u Kninu manje
ljudi.
Dakle, prema nekim procjenama, sad tu živi sedam tisuća ljudi, a
nekad ih je bilo 15″, sjeća se pomoćnik zapovjednika Zbornog
mjesta Knin Marinko Čavka.
Proslava bez veteranske povorke mnogima je bolna rana.
“Bojna slavi u Kijevu. Nećemo biti na Oluji. Ja ne vidim
smisla više. Ako hoće političari, eto im Oluja, pa neka slave
kako god žele. Briga me, ja imam svoj mir. Imam Kijevo, imam svoj
dom, imam suborce, imam svoju ratnu zastavu, zastavu RH i
dovoljno”, priča Ante iz Kninske bojne.
Knin očekuje još jednu proslavu Dana pobjede, ali daleko je
to od nekadašnje euforije.
Situacije je svjestan i gradonačelnik Marko Jelić. Iako se,
kaže, situacija promijenila od 2017. kada je počeo njegov mandat,
i dalje postoje navedeni problemi poput nezaposlenosti i
iseljavanja.
“Muči nas i razina kvalificiranosti radne snage jer je od
otprilike 800 ljudi koji se nalaze na Zavodu za zapošljavnje njih
većina starija od 50 godina s niskim kvalifikacijama te nisu
konkurentni na tržištu rada”, govori za RTL
Danas kninski gradonačelnik.
Grad Knin nizom mjera pokušava poboljšati situaciju.
“Povećali smo iznos stipendija da bismo dobili kvalficianu radnu
snagu, dodijelili smo milijun i pol kuna izravnih i neizravnih
potpora za poduzetništvo. Velikim europskim projektom planiramo
uložiti još 22 milijuna eura u poduzetništvo, a ljudi koji
apliciraju na ove mjere imaju obvezu ostati u Kninu i ovdje
zapošljavati. Rezultati nabrojenih mjera trebali bi se vidjeti
već sljedeće godine”, dodaje Jelić.
Vlada pomaže, s njom komuniciramo, ali cijela država ima problema
a najbitnije je da smanjimo birokraciju.