Država će u iduće četiri godine s 1,8 milijardu kuna, uz mogućnost povlačenja 400 milijuna kuna iz europskih strukturnih fondova (ESF), financirati programe visokog obrazovanja i znanosti javnih visokih učilišta, odlučila je Vlada na sjednici u četvrtak.
Vlada je, naime, donijela odluku o programskom financiranju
javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj u akademskim
godinama 2018./2019., 2019./2020., 2020./2021. i 2021./2022., a
opći je strateški cilj programskih ugovora okrupnjavanje
studijskih i znanstvenih kapaciteta u Hrvatskoj te razvoj novih
programa u deficitarnim područjima.
Uz osiguravanje temeljnog financiranja visokih učilišta, ovom se
odlukom po prvi put omogućava i dodatno financiranje koje se
temelji na rezultatima odnosno postizanju dogovorenih ciljeva.
“Ova odluka veliki je iskorak za financiranje visokih
učilišta i slijedi dobre modele koje možemo prepoznati u
razvijenim zemljama EU. Na ta način, s jedne strane, poštujemo
autonomnost sveučilišta, a s druge stane, kao odgovorna vlada,
osim što osiguravamo sredstva, osiguravamo i okvir za praćenje
rezultata”, istaknula je ministrica znanosti i
obrazovanja Blaženka Divjak.
Ako se gledaju samo izvorna sredstva iz proračuna, u odnosu na
parcijalne programske ugovore iz proteklog razdoblja, radi se o
povećanju od 17 posto, a ako se dodaju i sredstva iz ESF-a onda
je to 40 posto povećanja, istaknula je.
Ovom se odlukom prvi put omogućava financiranje na
temelju rezultata, naglašava ministrica.
Konkretno to znači, pojašnjava, da se visokim učilištima
doznačuju sredstva za školarine za upis studenata u prvu godinu,
ali i za uspješne studente viših godina.
“Što znači da oni ne trebaju ništa participirati u
troškovima studija, nego to na sebe preuzima Vlada”,
ističe Divjak.
Pritom, na taj iznos temeljnog financiranja, ide još 5 posto
temeljem rezultata gdje se posebno potiče da studenti završavaju
studij u roku i da se upisuju zanimanja koja su potrebna na
tržištu.
U dijelu znanstvenih rezultata financira se znanstvena djelatnost
koja se temelji na broju znanstvenika u određenom području, plus
20 posto financiranja znanstvene djelatnosti koja se temelji na
vrijednosti ugovorenih nacionalnih i međunarodnih projekata,
udjelu završenih doktoranda koji rade ne samo u visokom
obrazovanju nego i gospodarstvu te broju objavljenih radova u
prestižnim međunarodno recenziranim časopisima
“Na sve to, još ide financiranje specifičnih profila
institucija koje može iznositi do 3 posto ukupnog iznosa
sredstava dodijeljenih pojedinom visokom učilištu (za temeljno
financiranje)”, dodaje Divjak.
Ostavljena je i mogućnost, ako Rektorski zbor ima konkretne
prijedloge i primjedbe, da se oni se mogu naknadno uvrstiti u
odluku te se onda naknadno mogu aneksirati programski ugovori
koji se sklapaju s pojedinim sveučilištem.
