U Hrvatskoj djeluje ukupno 68 zdravstvenih ustanova, a rashodi i izdaci 49 ustanova obuhvaćenih revizijom iznosili su 12 milijardi kuna.
Od 49 zdravstvenih ustanova obuhvaćenih revizijom, manjak prihoda
i primitaka za 2016. godinu iskazalo je njih 35, a višak prihoda
i primitaka 14 zdravstvenih ustanova, a Državna je revizija
utvrdila nepravilnosti i propuste u području rashoda za
zaposlene, za lijekove i medicinski potrošni materijal kao i u
visini rashoda.
U Hrvatskoj djeluje ukupno 68 zdravstvenih ustanova, a rashodi i
izdaci 49 ustanova obuhvaćenih revizijom iznosili su 12 milijardi
kuna.
Obveze tihe ustanova na kraju 2016. iznosile su 4,8 milijardi
kuna te su u odnosu na 2015. bile veće za 564 milijuna kuna ili
za 13,2 posto. Pritom su dospjele obveze iznosile 2,6 milijardi
kuna, a rok plaćanja od 60 dana prekoračen je za iznos od 1,97
milijardi kuna.
Državna revizija u izvješću navodi kako problemi zbog nedostatka
sredstava i nelikvidnosti zdravstvenih ustanova traju duži niz
godina, a povremeno se u državnom proračunu osiguravaju dodatna
sredstva, kako bi se problemi ublažili. Time, međutim, nisu
riješena pitanja nedostatka financijskih sredstava i potrebe
uspostavljanja racionalnog i stabilnog poslovanja. Dodaje se i
kako su pojedine zdravstvene ustanove poduzimale određene
aktivnosti kako bi više prihodovale, no to nije bilo dovoljno za
znatnije smanjenje obveza, jer je dio rashoda zadan.
Utvrđeno je kako u zdravstvenim ustanovama najviše izdataka
odlazi na plaće zaposlenika te na lijekove i medicinski potrošni
materijal, koji čine 81,4 posto ukupnih rashoda i izdataka.
Na visinu rashoda za zaposlene, koji su u 49 ustanova iznosili
6,4 milijarde kuna, utječe obveze iz Zakona o plaćama u javnim
službama i kolektivnih ugovora, kojima su uređeni dodaci i
naknade na plaću. No, utvrđeno je i kako je u gotovo svim
zdravstvenim ustanovama veći broj zaposlenika (zdravstvenih
djelatnika i administrativno tehničkog osoblja) ostvario više od
180 prekovremenih sati godišnje. Kako su pojedini zaposlenici
ostvarili godišnje preko 2800 prekovremenih sati, dio njih
pokrenuo je sudske postupke jer im se na prekovremene sate
nisu obračunavali dodaci za posebne uvjete rada.
Državna revizija smatra kako ustanove mogu utjecati na visinu
rashoda na lijekove i zaposlene pravilnom primjenom propisa i
jačanjem sustava kontrola moguće uštede.
Kad je riječ o utvrđenim nepravilnostima u području planiranja,
računovodstvenog poslovanja, prihoda te javne nabave,
zdravstvenim ustanovama su dani su nalozi i preporuke kojima je
cilj bolje poslovanje i učinkovitosti u korištenja
sredstava.
Revizija je utvrdila i kako postoje područja koja je potrebno
jasno normativno urediti kako bi ustanove jednako postupale u
području kliničkih ispitivanja lijekova, kumulativnog radnog
odnosa te korištenja vlastitih prihoda.
Sve utvrđene nepravilnosti ukazuju da sustav unutarnjih kontrola
nije zadovoljavajući, odnosno poslovni procesi nisu u cijelosti
definirani unutarnjim aktima, odlukama i uputama, a jedna od
važnih komponenti sustava unutarnjih kontrola je unutarnja
revizija, te je Državna revizija predložila njezino jačanje.
