Hrvatska traga za ukupno 2525 osobe, od čega je 1922 neriješenih slučajeva iz Domovinskog rata, rečeno je u četvrtak na obilježavanju Međunarodnog dana nestalih osoba, pri čemu je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović naglasila da je to "veliki neriješen životni, humanitarni i politički problem".
“Velikosrpska agresija zadala je Hrvatskoj mnogo rana, ali
rana nestalih najveća je od sviju. Materijalne štete smo
obnovili, žrtve smo dostojno pokopali i možemo im s poštovanjem
iskazivati počast, ali sudbinu nestalih još nismo razriješili.
Taj moralni dug našim nestalima i njihovim obiteljima kao država
još nismo ispunili”, naglasila je predsjednica.
Grabar-Kitarović: Sudbina nestalih ključna za
normalizaciju sa Srbijom
Rekla je kako je upravo zbog toga inzistirala na obnovi
političkog dijaloga sa Srbijom i pozvala u Hrvatsku srpskog
predsjednika Aleksandra Vučića. Nakon njegova posjeta u veljači
bilo je određenih malih pomaka, ali treba učiniti puno više, jer
nema nijednog opravdanog razloga da se odugovlači s rješavanjem
tog problema, rekla je Grabar-Kitarović.
Poručila je da će i dalje inzistirati na sudbini nestalih kao
ključnom elementu daljnjeg dijaloga i pune normalizacije odnosa
dviju država, kao i hrvatske potpore ulasku Srbije u Europsku
uniju, jer je “istina o nestalima politički minimum ispod kojega
nitko u Hrvatskoj ne smije ići”.
Dostojanstven ukop i obilježeni grobovi žrtava preduvjet su da
možemo govoriti o pravdi, moralu, europskim vrijednostima i
civilizacijskim dosezima, istaknula je Grabar-Kitarović.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je da se od 2016.
godine intenziviralo istraživanje masovnih ili pojedinačnih
grobišta nestalih žrtava.
Pronađeno je 128 mogućih neregistriranih mjesta u 12 županija, na
stotinu od njih obavljena su probna iskapanja, što je rezultiralo
pronalaskom 85 žrtava. Nakon identifikacije tih i drugih
posmrtnih ostataka dostojno je pokopano 108 žrtava.
Ukupno se traga za 1508 nestalih osoba i 414 njih za koja postoje
saznanja da su poginuli, ali ne i gdje su posmrtni ostaci, kazao
je Medved.
Da bi se to riješilo učinjeni su iskoraci u bilateralnim
suradnjama s BiH i Crnom Gorom, ali ključ rješenja je u Srbiji.
Stoga je predložio sklapanje novog sporazuma o suradnji,
prilagođenog sadašnjem vremenskom i sadržajnom kontekstu.
Medved: Srbija ima zapisnike
Tražimo od Srbije podatke. Oni te podatke i zapisnike imaju i
jedan od osnovnih uvjeta kod otvaranja poglavlja 23 za pristup
Srbije EU-u bit će puna suradnja u pronalasku nestalih osoba,
rekao je Medved.
Naglasio je da on ne može špekulirati koji su motivi Srbije za
prikrivanje tih lokacija, ali je “činjenica da oni imaju
zapisnike o mjestima gdje se nalaze masovne grobnice”.
Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih
hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir rekla je da Uprava za
zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja traga za
ukupno 1922 neriješenih slučajeva iz Domovinskog rata.
Tražimo od hrvatskih institucija veći pritisak prema Srbiji i
čvršći stav kada su u pitanju pretpristupni pregovori za ulazak
Srbije u EU jer za pronalazak nestalih ključ rješenja je u
Srbiji, ustvrdila je.
Od državljana Hrvatske i Srbije koji znaju istinu o nestalima
tražimo da skinu taj teret sa svojih leđa i pomognu nam, rekla je
Alvir podsjetivši kako je “skrivanje zločina također zločin”.
Institucijama Srbije i Vučiću poručila je pak da nisu ispunili ni
jedno obećanje koje su obiteljima nestalih dali u Zagrebu u
veljači i kasnije u Beogradu. “Bilo je puno obećanja, a dogodilo
se ništa, šutnja”, kaže Alvir.
