U zadnjih mjesec dana donesene su dvije izvrsne pravomoćne presude Županijskih sudova u Osijeku i Zagrebu.
ŽS u Osijeku pravomoćno je presudio da Hypo/Addiko banka mora
isplatiti tužitelju Podbrežnički Vladi preplaćene kamate, i to
ukupno 11.009,86 CHF u kunskoj protuvrijednosti na dan isplate
plus pripadajuće zatezne kamate. Tužitelja je zastupao Zajednički
odvjetnički ured Marijan Fosin, Božica Petak Vujec i Andreja
Fosin.
I Županijski sud u Zagrebu donio je pravomoćnu presudu po tužbi u
predmetu koji je vodila naša poznata odvjetnica Nicole
Kwiatkowski, a ta presuda vrlo je zanimljiva zbog toga jer se
radi o jednoj od prvih odbijajućih presuda zagrebačkog Općinskog
suda, ali ju je Županijski sud u Zagrebu sada preinačio u korist
tužitelja. Zanimljivost je u tome da je prvostupanjska sutkinja
Nobilo utvrdila da je ništetna odredba o promjeni kamatne stope,
ali je također presudila da ona ne može utvrditi visinu iznosa
koji se mora vratiti tužitelju te je stoga odbila naložiti
banci da isplati preplaćenu kamatu tužitelju. Bila je to presuda
utemeljena na mišljenju profesora Miladina s jednog seminara u
Opatiji održanog neposredno nakon pravomoćne presude u slučaju
franak, gdje je on ustvrdio kako jest činjenica da postoji
ništetnost promjenjive kamatne stope, ali to ne znači da sudac
može utvrditi visinu preplaćenog iznosa. Neki suci, pa tako i
bivša sutkinja Nobilo, prihvatili su takvo stajalište, koje smo
odmah u začetku proglasili teškim nasrtajem na prava potrošača.
Nakon niza pravomoćnih presuda kojima se utvrđuje obveza vraćanja
preplaćenih kamata, Županijski sud u Zagrebu preinačio je taj
negativni stav sutkinje Nobilo te je utvrdio da banka mora
isplatiti tužitelju 1.550 CHF preplaćenih kamata i pripadajuće
zatezne kamate.
Trenutačno znamo za 15-ak pravomoćnih presuda kojima se potvrđuje
da banke moraju vratiti razliku između povećane i početne kamatne
stope, jer je promjenjiva kamatna stopa bila ugovorena na
nepošten način, pa stoga povećanja kamata jednostranim odlukama
banaka ne vrijede. Sudska praksa je, dakle, utvrđena i potpuno
jasna.
Veseli i činjenica da je većina tih pravomoćnih presuda takva da
županijski sudovi nisu prihvatili prigovor zastare koji
punomoćnici banaka redovno ističu. No, opreza radi, ipak
napominjemo da pitanje zastare još uvijek nije riješeno na
Vrhovnome sudu, a Vrhovni sud već je dao naznake da će odluka o
zastarama potraživanja preplaćenih kamata biti donesena uskoro,
pošto su na Vrhovnome sudu u tijeku izvanredne revizije po tome
pitanju. Izuzetno je važno da Vrhovni sud to pitanje konačno
riješi, zbog toga da bi svi budući tužitelji znali točno kako
postaviti svoj tužbeni zahtjev te da li imaju pravo na kompletne
iznose preplaćenih kamata koji sežu još u 2007. godinu.
Zanimljivost dviju presuda koje spominjemo jest i u tome da je
presuđen iznos u francima, koji se ima isplatiti tužitelju u
kunama po tečaju na dan isplate preplaćenog iznosa.
