Hrvatski odgojno-obrazovni sustav nije pripremljen za kvalitetan prihvat i uključivanje u nastavu djece tražitelja međunarodne zaštite, istaknuto je u utorak na okruglom stolu pod nazivom "Unaprjeđenje obrazovanja učenika migrantskog porijekla".
Mnoge škole, njihovo profesionalno i
stručno osoblje, imaju znanja i volje integrirati
dijete u razred na za njega odgovarajući način, ali trebaju
podršku sustava, upozoreno je.
Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije
navela je da je istraživanje koje su 2016.
proveli Centar za mirovne studije,
Inicijativa dobrodošli i Good inicijativa o uključivanju
djece tražitelja azila u osnovne i srednje škole u Zagrebu i
Kutini, pokazalo nekoliko problema poput uključivanja u
obrazovanje s odgodom od nekoliko mjeseci, neusustavljeno
testiranje o psihofizičkoj spremnosti i znanju te oneomogućavanje
regularnog upisa u škole, s obzirom na to da djeca čiji roditelji
ne posjeduju identifikacijske dokumente nisu u mogućnosti dobiti
OIB.
Također, istaknula je, kasni provedba pripremne i dopunske
nastave, u koju se djeca uključuju tek u drugom polugodištu ili
nikako kroz duži period te izostaje osiguravanje udžbenika i
lokalnog prijevoza za učenike, a ne postoji ni podrška i stručno
usavršavanje nastavnika i učitelja te stručnih službi škola.
Stoga nevladine organizacije koje su provele istraživanje među
preporukama ističu nužnost uključivanja u odgojno-obrazovni
proces odmah po podnošenju zahtjeva za azilom, najkasnije 30 dana
od podnošenja zahtjeva te razvijanje sustava praćenja i procjene
djece tražitelja azila koja se uključuju u nastavni proces. Takav
sustav, poručila je Bužinkić, ne smije biti rigidan,
treba biti fleksibilan i utemeljen na stručnom
pedagoško-psihološkom pristupu, uvažavajući dijete koje se
procjenjuje – njegovo porijeklo, životna iskustva, prethodno
obrazovanje, znanja i vještine te druge karakteristike.
Bužinkić je naglasila da sve škole trebaju, uz promptnu podršku
jedinica lokalne samouprave i Ministarstva obrazovanja i
znanosti, provoditi redovitu pripremnu i dopunsku nastavu te da
je nužno omogućiti upis djece međunarodne zaštite u e-maticu,
zbog čega institucije trebaju što hitnije riješiti prijepore u
vezi identifikacijskog broja i ukloniti tehničke prepreke za to.
“Potrebno je osigurati udžbenike i druge materijale za učenje za
svu djecu tražitelje međunarodne zaštite iz državnog proračuna s
obzirom da se radi o posebno ranjivoj skupini čiji roditelji
nemaju i nisu u mogućnosti stjecati ikakve prihode za vrijeme
trajanja postupka traženja azila. Važno je osigurati uspješne
načine komunikacije roditelja i škole kao i redovitu i
integrativnu psihološku podršku djeci i roditeljima
tražiteljima azila u nadvladavanju traume i što kvalitetnijem
procesu integracije u hrvatsko društvo”, poručila
je Bužinkić na okruglom stolu koji je organizirao Forum za
slobodu odgoja.
Ajsa Korbar iz nevladine udruge “Are you Syrious?” važnim je
ocijenila i osnaživanje roditelja za participaciju u
odgojno-obrazovnom procesu. “Ljude treba naučiti kako sustav
funkcionira i što je za njih moguće i koja su to područja u
kojima oni mogu sudjelovati”, kazala je.
Korbar je naglasila i da je svakom odgojno-obrazovnom djelatniku
nužna kompetencija poučavanja hrvatskog jezika kao drugog stranog
jezika. “To je kompetencija koja treba svakom odgojno-obrazovnom
djelatniku zbog toga što se trebaju identificirati ciljevi s
obzirom na usvajanje hrvatskog jezika i obrazovni ishodi za to
dijete. To nije lak zadatak i to je ekspertiza i komeptencija
koja nam nedostaje i područje u kojem svim stručnjacima
nedostaje podrške”, kazala je.
