Dvije vrste štetnika godinama pustoše palmina stabla u čitavom hrvatskom priobalju, kao i u zemljama diljem Sredozemlja, ali točniji uvid koliki je udio napadnutih stabala nije lako doznati, kao ni mogući ishod borbe za njihovo očuvanje.
Ocjene se kreću od službenih pojedinačnih podataka o lokacijama
na kojima su štetnici zapaženi, bez objašnjenja što to znači
za cjelinu populacije palmi, do katastrofičnih
procjena koje anonimno daju neki agronomi “s terena”.
Nemoguće je dati podatak o broju napadnutih stabala jer su one
izrazito raštrkane na širokom području. Zbog svoga habitusa,
palme se sade pojedinačno i u razmjerno malim skupinama na javnim
površinama, u parkovima, drvoredima, oko hotela, javnih ustanova,
a vrlo često na privatnim posjedima, u dvorištima i okućnicama,
odgovoreno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Crvena palmina pipa i palmin drvotoč
Propadanje palmi izazivaju dva štetnika. Prvi je crvena palmina
pipa (Rhynchophorus ferrugineus), koja potječe iz tropskih
dijelova Azije, a s oko 40.000 vrsta pripada
najbrojnijoj porodici vrsta na zemlji.
Drugi je urugvajski moljac palmin drvotoč (Paysandisia archon).
Njihove razvojne oblike – imago, ličinke i kokone potvrdili su u
Laboratoriju za zoologiju Zavoda za zaštitu bilja Hrvatskoga
centra za poljoprivredu, hranu i selo.
Crvena palmina pipa, koja napada vrste iz roda Phoenix, počela se
širiti prema zapadu velikom brzinom sredinom 1980-ih godina,
zahvaljujući pojačanoj međunarodnoj trgovini zaraženim sadnim
materijalom, ističu u Zavodu za zaštitu bilja.
Pojavila se 1992. u Egiptu, a potom 1994. u Italiji i
Španjolskoj, 1999. u Izraelu i Jordanu, 2005. u Turskoj, 2006. na
Cipru, u Grčkoj i Francuskoj 2008. u Maroku i 2009. u a potom i
Gruziji i Sloveniji.
U Hrvatskoj je prvi put registrirana 2011. godine, i proširila se
diljem priobalja, a najviše u Šibensko-kninskoj i
Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ističu u Zavodu za zaštitu
bilja.
Prvi znaci napada crvene palmine pipe su deformirani listovi, kao
da ih je netko zarezao škarama, zatim suhi listovi na potpuno
zelenoj krošnji, rupe pri bazi palminih listova, uz pojavu
“piljevine” itd. Glavne štete na palmama uglavnom čine ličinke
bušeći hodnike, dok se odrasli hrane ubadajući rilom. Napad pipe
na palmama iz roda Phoenix u većini slučajeva uzrokuje ugibanje
biljke, bez obzira na njezinu visinu ili starost.
Palmin drvotoč najviše napada palme visoka žumara (Trachycarpus
fortunei), druge po zastupljenosti u Hrvatskoj. Južnoameričkog je
podrijetla, prvi se put pojavio 2001. u Španjolskoj, te se
proširio na niz zemalja. U Hrvatskoj je prvi put registriran
2011. godine. Do sada je njegova rasprostranjenost zabilježena u
Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji.
Simptomi napada palmina drvotoča su prisutnost piljevine na kruni
i/ili na palminu deblu, prisutnost rupičastih ili izgriženih
listova, prisutnost dugačkih hodnika unutar palmina debla, kao i
svlakova kukuljica na palminu deblu, nakošeno palmino deblo, te
ubrzano sušenje palmi, osobito središnjih listova.
Podaci o nadzoru i uklanjanju stabala
Nad tim štetnim organizmima provodi se posebni nadzor, za crvenu
palminu pipu u razdoblju od 2009. do 2017., a palmina drvotoča od
2012. do 2014, ističe se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede
i dodaje da je fitosanitarna inspekcija obavila ukupno 124
vizualna pregleda, te da je za laboratorijsku analizu uzela 133
uzorka.
Lani je posebni nadzor obavljen na 42 mjesta, uključujući javne i
privatne površine, vrtne centre od Istre do Dubrovnika, te u
Zagrebu, rečeno je.
Rezultati svih laboratorijskih analiza su bili pozitivni, a sve
zaražene palme su uništene, osim palmi koje su pregledane u
prosincu 2017. i koje su predviđene za uništenje, navode iz
Ministarstva poljoprivrede.
Od 2011. godine, kada je prva pojava štetnika zabilježena u tri
županije (Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj)
do prošle godine ti su štetnici nađeni u svim jadranskim
županijama osim Ličko-senjske.
Po podacima koje je Ministarstvo poljoprivrede dostavilo Hini o
mjestima na kojima je fitosanitarna inspekcija od 2011. do 2017.
pronašla napadnute palme, ukupno je nađeno i uklonjeno palmi na
57 mjesta – na 44 mjesta napadnute su crvenom palminom pipom, a
na 13 mjesta palminim drvotočom.
Najviše napadnutih lokaliteta u jednoj godini u Hrvatskoj, njih
19, zabilježeno je 2014. Crvena palmina pipa nađena
je na Rabu, Zlarinu, u Šibeniku, Rogoznici, Ražnju, Sutivanu
na Braču, u Seget Vranjici, Trogiru, Zatonu Malom i Zatonu
velikom, Slanom, Orašcu i Dubrovniku.
Palmin drvotoč napao je palme u Puli, Medulinu, Poreču
i Umagu, te u Sutivanu na Braču.
Najviše napada crvene palmine pipe na jednom području
registrirano je 2013. godina u Šibeniku i oko njega: u vrtnom
centru, hotelskom naselju i privatnim vrtovima Šibenika; u
privatnim vrtovima Bradarice, Grebaštice, Primoštena i Zatona
Velikog; na javnim površinama i privatnim vrtovima Vodica; te u
Jadriji i na Zlarinu.
Kako se uništavaju jako zaražene palme
Od prve pojave do danas zdravstveni nadzor palmi i naređivanje
mjera uklanjanja napadnutih palmi provodi fitosanitarna
inspekcija Ministarstva poljoprivrede, a u prve tri godine (2011.
– 2013.) u pregledima je sudjelovao i Hrvatski centar za
poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za zaštitu bilja.
Na lokalitetima na kojima su nađeni štetni organizmi jako
zaražene palme uništavane su piljenjem, umatanjem otpiljenog
dijela u plastičnu foliju i zakopavanjem na dubinu od najmanje
dva metra na za to dopuštenim odlagalištima, navodi
Ministarstvo poljoprivrede dodajući da su na
lokalitetima na kojima je utvrđena slabija zaraza palme
tretirane dozvoljenim sredstvima.
U sveučilišnim agronomskim krugovima nije bilo stručnjaka koji su
željeli komentirati pojavu i prognozirati njezin razvoj, a
oni sa Zavoda za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u
Zagrebu s kojima se razgovaralo ne smatraju se dovoljno upućenim
u stanje palmi u Hrvatskoj.
Voditelj održavanja javnih nasada u dubrovačkom Vrtlaru Ante
Raguž ocjenjuje da je na prostoru javnih ugovorenih zelenih
površina u Dubrovniku, na kojima Vrtlar održava 84 kanarske
datulje (Phoenix canariensis), napadima štetnika uništeno između
70 i 80 posto stabala palmi.
U Dubrovniku su na “Phoenixima” nastale velike štete. Mislim da
se ta vrsta više ovdje neće obnoviti, kaže Raguž i
precizira da su, primjerice, na dijelu luke Gruž koji se
zove Kantafig “skinuli sve palme”, a na Posatu, prostoru
pred zapadnim gradskim vratima, od 14 stabala ostalo je svega
njih šest.
Imamo tri palme kod spomenika papi Ivanu Pavlu u Gružu i borimo
se da ih spasimo zbog vizure, rekao je Raguž.
Bivši ravnatelj šibenske tvrtke Zelenilo Siniša Burić kaže da je
Šibenik u dobroj mjeri zaštitio palme jer je brzo reagirao i
preventivno koristio zaštitna sredstva, za koja se nije mogao
sjetiti kao se zovu. Dodaje da su zaštitna sredstva
koristili čak i ondje gdje nije bilo znakova napada na palme.
“K’o da je malo fermalo”
Malo smo se prepali i isplatilo se, kaže Burić.
Njegovo područje bilo je najistaknutije u izvješćima
fitosanitarne inspekcije za 2013. i 2014., ali se u kasnijim
izvješćima ne spominje.
Prema uvodu u Akcijski plan za 2015, koji je dostupan na
stranicama Ministarstva poljoprivrede, tokom 2013. na području
Šibenika i okolnih mjesta na 21 točki je uništeno 47 stabala, a
godinu kasnije 24 palme na raznim mjestima Dalmacije.
Jedan fitosantarni inspektor iz Splita kazao da je stanje
beznadežno loše, ali kada je shvatio da razgovara s novinarom,
prestao je odgovarati.
No, Raguž kaže da je nedavno razgovarao s kolegama i da među
njima vlada uvjerenje da se širenje zaraze donekle usporilo.
Zaključio je: “Razgovarali smo neki dan. K’o da je malo fermalo”.
