Famozni GDPR danas je stupio na snagu.
Osobni podaci građana trebali bi biti zaštićeniji no prije, no
što to znači za dva aktualna referendumska procesa, Narod
odlučuje i Istina o Istanbulskoj? Prikupljanje potpisa, koje
znači i ostavljanje osobnih podataka poput OIB-a, traje do
nedjelje. Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) za
tportal su objasnili da se uvođenje GDPR-a reflektira na
prikupljanje potpisa za referendume
Građani koji do nedjelje misle dati svoj potpis i OIB za
raspisivanje referenduma neće morati davati dodatnu suglasnost za
korištenje i obradu njihovih podataka organizatorima.
‘Birači koji se izjašnjavaju o potrebi da se zatraži raspisivanje
referenduma dobrovoljno daju svoje osobne podatke, s obzirom na
to da se osobno potpisuju. Navedenim činom su ujedno dali privolu
za obradu osobnih podataka u točno određenu svrhu te nije
potrebno davanje nikakvih dodatnih privola, osim ako se podaci
koriste za neku drugu svrhu, različitu od prvotno prikupljene
(izjašnjavanje za referendum)’, pojašnjavaju iz AZOP-a.
zakomplicirati
Kako je prikupljanje potpisa za referendume počelo prije gotovo
dva tjedna, ono se na isti način može nastaviti i nakon današnjeg
dana i stupanja na snagu GDPR-a.
Ipak, iz AZOP-a naglašavaju kako u ‘konkretnom slučaju
organizatori referenduma građanima koji daju svoje potpise s
OIB-om trebaju pružiti sve informacije o aspektima obrade osobnih
podataka, odnosno informirati ih tko, kako, na koji način, zbog
čega i koliko dugo čuva njihove podatke te prosljeđuje li ih
trećim osobama, koja su njihova prava i na koji način ih mogu
ostvariti’.
Sve te informacije moraju građanima biti pružene u sažetom,
transparentnom, razumljivom i lako dostupnom obliku, uz uporabu
jasnog i jednostavnog jezika’, kažu iz AZOP-a. Iz toga proizlazi
da ne moraju nužno biti pisane.
Uredba koja je danas stupila na snagu predviđa i sankcije prema
članku 83. ‘Ukoliko dođe do povrede prava ili nepoštivanja
obaveza, prekršitelji će biti sankcionirani upravnim novčanim
kaznama koje će se izricati uz mjere ili umjesto drugih mjera,
poput upozorenja, opomena, zabrana, ograničenja itd.
Prilikom izricanja kazni vodit će se računa da je sankcija
razmjerna, učinkovita i odgovarajuća, a kod konkretnog iznosa
morat će se uzeti u obzir jedanaest kriterija poput prirode,
težine i trajanja kršenja, vrste krivnje, mjera ublažavanja
štete, prijašnjih kršenja, tehničkih i organizacijskih mjera
primijenjenih u obradi podataka itd.’, poručuju iz AZOP-a,
prenosi Tportal.
