U javnom diskursu u Hrvatskoj eskalira rasistički govor mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma, upozorava se u novom izvješću Europske komisije protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI), objavljenom u utorak.
Izvješće, koje analizira zakonski okvir, rasistički i
homo/transfobni govor mržnje, nasilje i politike integracije,
upozorava na jačanje nacionalizma, posebno među mladima, i to
često u obliku veličanja bivšeg fašističkog ustaškog režima.
Izvješće je pripremljeno nakon posjeta ECRI-ja Hrvatskoj u
travnju 2017., a odnosi se na razdoblje do 7. prosinca 2017.
Riječ je o petom izvješću te vrste.
“Rasistički i netolerantni govor mržnje u javnom diskursu
eskalira; glavne mete su Srbi, LGBT osobe i Romi. Sve više jača
nacionalizam, posebno među mladima, uglavnom u obliku veličanja
fašističkog ustaškog režima. U regionalnim medijima i na
internetu, uobičajeni su rasistički i ksenofobni izrazi protiv
Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima.
Događaju se i fizički napadi na te skupine kao i na njihovu
imovinu”, kaže se u sažetku izvješća.
ECRI kritizira neadekvatan odgovor hrvatskih vlasti na takvo
jačanje netolerancije jer je se često ne smatra kaznenim djelom,
a većinu slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom
tretira se kao prekršaj.
Premda ECRI hvali poboljšanu zakonsku zaštitu od govora mržnje
zahvaljujući izmjenama kaznenog zakona, koji uključuje novu
odredbu o kriminalizaciji nasilnog ponašanja na javnim mjestima i
kažnjava osnivanje ili vođenje skupina koje promiču rasizam,
ističe i da se propisi protiv mržnje rijetko primjenjuju, a kao
razlog za to navodi neznanje i nestručnost tijela za provedbu
zakona i pravosudnih tijela.
“Odgovori hrvatskih vlasti na te incidente ne mogu se smatrati u
potpunosti primjerenima. Vlasti rijetko upućuju bilo kakve poruke
protiv govora mržnje. Kazneni progon lako se odbacuje i većinu
slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se
kao prekršaje. (…) Odredbe o rasističkoj motivaciji kao
otežavajućoj okolnosti također se rijetko primjenjuju zbog manjka
znanja i stručnosti u pravosuđu u prepoznavanju govora mržnje”,
kaže se u izvješću.
Romi, LGBT, povratnici, migranti
ECRI nadalje primjećuje da se nacionalne strategije za Rome samo
djelomično provode.
Romi su i dalje suočeni s visokim razinama društvene
isključenosti, a podaci sugeriraju da je njihove stope
zaposlenosti alarmantno niske, a stope preranog napuštanja škole
i dalje visoke.
ECRI hvali novi zakonodavni okvir za LGBT osobe zbog donošenja
Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola u srpnju 2014.,
no primjećuje da su predrasude protiv njih i dalje raširene i da
su suočeni s raznim oblicima diskriminacije u svojem svakodnevnom
životu.
ECRI pohvaljuje zakonodavne korake poduzete radi rješavanja
stambenog pitanja povratnika u sklopu Programa stambenog
zbrinjavanja.
U sklopu Migracijske politike RH za razdoblje od 2013. do 2015.,
korisnici supsidijarne zaštite imaju pristup, na ravnopravnoj
osnovi kao i hrvatski državljani, besplatnom osnovnom i
srednjoškolskom obrazovanju u skladu s ranijim preporukama
ECRI-ja. Nadalje, u studenom 2017. usvojen je akcijski plan za
integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita
(2017.-2019.), navodi uz ostalo Vijeće Europe.
Preporuke
Od preporuka hrvatskim vlastima, dvije bi trebalo prioritetno
provesti jer će ECRI to provjeriti za dvije godine.
U prvoj se kaže da bi hrvatske vlasti trebale uvesti obvezno
obrazovanje o ljudskim pravima u sklopu građanskog odgoja i
obrazovanja u sav školski kurikul, posebno kada je riječ o
ravnopravnosti i zabrani diskriminacije. Potrebni su primjereni
udžbenici i obuka za nastavnike.
Uz to, Nacionalnu strategiju za uključivanje Roma (2013.-2020.)
mora pratiti procjena svih integracijskih projekata provedenih
zadnjih godina. Strategiju bi trebalo sustavno revidirati kako bi
uključila bolje usmjerene mjere i indikatore uspjeha radi
mjerenja utjecaja i redefiniranja parametara i ciljeva. To bi
trebalo provesti u uskoj suradnji s regionalnim i lokalnim
vlastima i pripadnicima romske zajednice te osigurati
odgovarajuća sredstva da bi strategija bila učinkovita.
Osim toga, ECRI ističe da bi hrvatski političari i visoki
dužnosnici kao i političke stranke trebali osuđivati govor mržnje
i promicati toleranciju.
Vlasti bi trebale osigurati i da akcijski plan za integraciju
osoba koje su dobile međunarodnu zaštitu (2017.-2019.) ima dobro
definirane ciljeve, vremenske okvire, financijska sredstva,
indikatore uspješnosti kao i sustav monitoringa i procjene
njegove provedbe.
Potrebno je također donijeti akcijski plan za suzbijanje
homofobije i transfobije u svim područjima svakodnevnog života,
uključujući obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvenu skrb.
