Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u povodu Svjetskog dana slobode medija u četvrtak je u Zagrebu dodijelilo godišnje nagrade za 2017. te novinarom godine proglasilo Maju Sever, a nagradu za životno djelo dobila je novinarka i urednica na Hrvatskom radiju Višnja Biti
Za novinara godine bili su nominirani i novinar Večernjeg
lista Hassan Haidar Diab, politički izvjestitelj N1 televizije
Hrvoje Krešić, voditeljica i urednica emisije ”Provjereno” Nove
TV Ivana Paradžiković, a od ukupno pristiglih 448 važećih glasova
članova HND-a najviše je dobila Maja Sever, njih ukupno
203.
Kako se isticalo u obrazloženju nominacije, Maja Sever je kao
novinarka HRT-a profesionalnim angažmanom pomogla radu i
aktivnosti mnogobrojnih udruga i pojedinaca koji su teško
dobivali ‘minutažu’ u prime timeu. Upravo su u mozaičnoj emisiji
HRT-a ‘Hrvatska uživo’, koju je vodila i uređivala, pravo
javnosti, a potom i ostvarivanje svojih prava, dobile majke
njegovateljice djece s najtežim invaliditetom, udruga djece s
Down sindromom, socijalno najugroženiji, humanitarne i
braniteljske udruge, sindikati, predstavnici manjina i brojni
drugi. Pratila je i otvarala brojne teme vezane za znanost,
kulturu, školstvo i sport. Nakon lanjskog ukidanja emisije
Hrvatska uživo nastavila je raditi u emisiji Nedjeljom u 2.
“U fokus je uvijek stavljala čovjeka i tako vratila
povjerenje u javni servis koji se obraća najranjivijima. Zbog
svog je rada, ne pristajući na neprofesionalnost, kompromise,
poluistine, šutnju i poltronstvo, nerijetko izložena napadima,
prijetnjama i prozivkama”, istaknulo se u na dodjeli
nagrada.
Maja Sever je nakon dodjele nagrade zahvalila svim članovima
HND-a, a naglasila je i kako joj je upravo prije svečanosti u
Novinarskom domu dojavljeno da je dvoje, odnosno troje kolega
novinara dobilo otkaz. “To je slika novinarstva u
Hrvatskoj danas i to je nažalost istinita priča na Dan slobode
medija u Hrvatskoj. Ti ljudi koji su danas dobili otkaz su se
borili za svoja prava i za pravo na rad i bunili se što moraju
snimati reklamne razgovore s vladajućima. To je ono protiv čega
se svi mi moramo boriti”, rekla je Sever zaključivši
kako “nema predaje” u borbi novinara protiv raznoraznih pritisaka
uključivši one političke i pritiske oglašivača.
Sektorski novinari nisu i ne mogu biti prošlost
Nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo dobila je
Kristina Turčin za tekst “Ni bračni par bez djece nije obitelj”,
objavljen 28. rujna 2017. u Jutarnjem listu. Kako se isticalo u
obrazloženju u svom je tekstu razotkrila mračne nakane iz samog
vrha politike koje su trebale biti ugrađene u novi Obiteljski
zakon, podigla javnost na noge, a snažna reakcija političare je
natjerala da povuku zakonski prijedlog. “No, ponovo su
pokušali, nešto suptilnije, ugraditi u zakonodavstvo ideje
prošlosti. I opet su se sapleli o njezino pero. Dokaz je ono da
sektorski novinari, ma koliko nas se pokušavalo uvjeriti da ‘svi
mogu sve’, nisu i ne mogu biti prošlost”, istaknuto je u
obrazloženju.
Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju dobio je
fotoreporter Nacionala Saša Zinaja za snimku predsjednice Kolinde
Grabar Kitarović na premijeri baletne predstave Labuđe jezero u
HNK, a nagrada Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo nije
dodijeljena. Prema obrazloženju ocjenjivačke skupine, dodijeliti
nagradu prilozima koji su profesionalno korektni, iznimno vješto
zanatski napisani i snimljeni, ali na žalost ništa više od toga,
bila bi degradacija ove nagrade, a samim time i profesije.
“Ovakav postupak ocjenjivačke skupine ujedno je apel
medijskim kućama, redakcijama, odjelima i kolegama novinarima da
radijska riječ nije zaslužila biti prosječna, te da se kroz
kalendarsku godinu u hrvatskom eteru mogu čuti doista izvrsne,
visoko profesionalne priče interpretativno odmaknute od
uobičajenih formi za koje bismo željeli da ih se posebno
istakne”, istaknuto je tijekom dodjele nagrada.
Nagradu Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo dobila
je Ivana Petrović, komentatorica Nove TV, za izvještavanje iz
Haaga tijekom presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata.
“Većina je odabrala kolegicu Petrović jer smatra kako je
u vrlo potresnom danu, u kojem se uživo svjedočilo samoubojstvu
generala Slobodana Praljka, svaka dodana informacija bila itekako
presudna. A upravo je to učinila Ivana Petrović svojim
izvještavanjem iz Haaga. Vrlo je jasno iz minute u minutu svojim
britkim i analitičkim stilom izvještavala što se tamo događa.
Prva je donijela ekskluzivu kako je general Praljak umro u
sudnici, a ne u bolnici. Objasnila je kontekst postupka
uključujući njegove ispravnosti i manjkavosti”,
istaknuto je na dodjeli nagrade.
Nagradu za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić dobili su
Zoran Marinović i Marino Grgurev za prilog “Mosul, prva crta
bojišnice”, prikazan na Novoj TV.
“Ovaj dvojac je odabran jer je izvan svake kategorije
unutar ponuđenih prijedloga. Otići na prvu crtu bojišnice,
uspjeti ući u Mosul te snimiti trenutak privođenja zloglasnog
šefa zatvora koji je izvučen iz tunela ispod grada svjetska je
ekskluziva. Izbjeći metak džihadista, snimiti potresna
svjedočanstva ugrožavajući vlastite živote svakako je vrijedno
nagrade.”
Nagrada za istraživačko novinarstvo novinarki portala Srednja.hr
Nagrade Marija Jurić Zagorka za internetsko, ali i za
istraživačko novinarstvo dobila je Dora Kršul za rad “Vican u
Akcijskom planu izbacila 129 mjera iz Strategije, isključena
djeca iz romske nacionalne manjine i djeca s poteškoćama u
razvoju”, objavljen 1. srpnja 2017. na portalu Srednja.hr.
“Zahvaljujući njegovoj analitičnosti i iscrpnosti, rad
kolegice Dore Kršul možemo smatrati poželjnim putokazom za
današnje novinarstvo. Njezin rad pokazuje da to novinarstvo još
uvijek može i mora biti analitično i zahtjevno za čitatelje,
nasuprot prevladavajućem trendu banalizacije i reduciranja svih
novinarskih formi. Tek ako je takvo, novinarstvo daje ozbiljnost
i smisao javnom prostoru.”
U HND-u poručuju i da se “dodjelom ove nagrade odupiremo
čestim pokušajima omalovažavanja autentičnog i odgovornog
novinarskog rada koji dolaze iz političke sfere”,
podsjećajući kako je premijer Andrej Plenković za rad kolegice
Kršul izjavio kako se radi o “istraživačkom pokušaju” i
“preživahnom mistificiranju radnog dokumenta koji je u fazi
nacrta”.
Nagradu Otokar Keršovani za životno djelo dobila je novinarka i
urednica na Hrvatskom radiju Višnja Biti koja je cijeli
profesionalni vijek, gotovo pola stoljeća , posvetila
tinejdžerima. Bila je još studentica kad je krajem sedamdesetih
na Hrvatskom radiju pokrenula emisiju “Zašto tako” i jedva
starija od svojih sugovornika koji su joj se rado povjeravali.
Bilo je to prvi put da netko u radijskom programu otvoreno govori
o svojim intimnim problemima, ljubavi, svojem mjestu u obitelji,
pubertetu… Naglašeno je i kako je Višnja Biti tijekom
desetljeća predanog rada svojom emisijom pitanja djece i mladih s
margine medijskog prostora stavila u fokus pažnje.
“Njezin je novinarski rad svojevrsna kronologija života
djece, mladih i njihovih obitelji posljednjih 40 godina u
Hrvatskoj. Životni opus Višnje Biti ostat će sačuvan i nadamo se
javno dostupan svakome koga bi zanimalo kako su, primjerice,
mladi živjeli na Unijama, Šolti ili Silbi 80-ih godina prošlog
stoljeća. Sreća je da Hrvatska radiotelevizija svoj arhiv ipak
čuva bolje nego što brine za one koji ga svojim autorskim
doprinosom stvaraju”, stoji je u obrazloženju nagrade.
Leković: Medijske slobode ozbiljno su ugrožene
Prije dodjele nagrada okupljenima se obratio predsjednik HND-a
Saša Leković koji je naglasio da nam ono što se događa s
novinarima i medijima širom svijeta ne dopušta da na Svjetski dan
slobode medija slavimo medijske slobode već obvezuje na
podsjećanje da su medijske slobode u mnogim zemljama i dalje
ozbiljno ugrožene. Istaknuo je i kako Hrvatska postavši dijelom
EU nije osigurala standarde na koje se obavezala kada je riječ o
medijskim slobodama.
“Ključno je nepostojanje jasne i konzistentne medijske
politike što je rezultiralo činjenicom da još uvijek nemamo ni
medijsku strategiju niti sveobuhvatnu analizu medijskog
zakonodavstva i prijedloge promjena. Vlasnička struktura nije
dovoljno transparentna, utjecaj politike na javni medijski servis
HRT je nedopustivo velik kao i medije na lokalnoj
razini”, istaknuo je Leković upozorivši i na probleme
nepostojanja kolektivnih ugovora i potplaćenosti novinara u
komercijalnim medijima. Upozorio je na opasnost da se mnogi koji
su nominalno novinari pod krinkom novinarstva bave političkom i
ideološkom propagandom, vrijeđanjem i huškanjem.
Za nagrade Hrvatskog novinarskog društva u 2017. godini natjecalo
se 102 novinara. Nagrade se dodjeljuju u devet kategorija – za
televizijsko, radijsko, internet, pisano i istraživačko
novinarstvo, novinsku fotografiju, snimateljski rad te za životno
djelo i novinara godine.
