Pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu u ponedjeljak počinje dvodnevna žalbena rasprava po žalbama tužiteljstva i bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića osuđenog na 40 godina zatvora za genocid i druge ratne zločine počinjene tijekom rata u BiH.
Karadžić (72) traži ukidanje prvostupanjske presude donesene u
ožujku 2016. dok tužitelji traže da se njegova kazna preinači u
doživotni zatvor.
On je osuđen za neke od najgorih ratnih zločina, među kojima
je masakr u Srebrenici 1995.
Bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni zapovjednik vojske
bosanskih Srba tijekom rata u Bosni i Hercegovini između 1992. i
1995. godine proglašen je krivim po 10 od 11 točaka
optužnice, uključujući i genocid nad više od 8000 Bošnjaka u
Srebrenici te višegodišnju opsadu Sarajeva, gdje je
ubijeno više od 10.000 ljudi. Oslobođen je po točki za genocid u
sedam općina na zapadu BiH.
Karadžić je najviši političar kojemu je Haški sud, koji je lani
završio s radom nakon 24 godine, izrekao presudu nakon što je
bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević umro prije kraja
suđenja u 2006.
Karadžić je nakon 13 godina bijega uhićen 21. srpnja 2008. godine
u Beogradu, gdje je radio pod lažnim identitetom kao iscjelitelj
Dragan Dabić. Vlasti su ga izručile Haškom tribunalu, a suđenje
je počelo 26. listopada 2009. i završilo 7. listopada 2014.
godine.
Nakon što Karadžić iznese svoju žalbu u ponedjeljak,
tužitelji bi trebali govoriti u utorak. Presuda se očekuje do
kraja godine.
