Ujedinjeni narodi (UN) ovlastili su svjetsku organizaciju za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) da do 2020. godine upozorava na važnost očuvanja biološke raznolikosti, a WWF Adria, njezin regionalni ured sa sjedištem u Zagrebu, ove godine u središte pozornosti stavlja očuvanje rijeka.
“U skladu s mandatom koji nam je dao UN potrudit ćemo se da kroz
naše aktivnosti što veći broj ljudi shvati što je bioraznolikost
i zašto nam je ona važna”, istaknula je u razgovoru za Hinu Petra
Boić Petrač iz WWF Adrie, koja djeluje u Hrvatskoj, Albaniji,
Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Sloveniji i
Srbiji.
Peticija za zaštitu Drave
Prvi cilj je podizanje svjesnosti o gubitku biološke raznolikosti
– mi smo to počeli raditi kroz isticanje važnosti očuvanja
rijeka, kojima prijeti opasnost prvenstveno od gradnje
hidroelektrana, kaže Boić Petrač.
Od lipnja do listopada održat će se javno savjetovanje o Okvirnoj
direktivi o vodama, koju Europska komisija namjerava revidirati,
kao što je namjeravala revidirati i direktive o staništima i
vrstama koje su temelj ekološke mreže Natura 2000. Boić Petrač
najavljuje da će WWF organizirati kampanju protiv revidiranja te
direktive.
Podsjeća da su lani počeli kampanju za zaštitu Mure od gradnje
hidroelektrana, a ove godine su na Svjetski dan voda, 22. ožujka,
slovenskoj ministrici predali više od 77.000 potpisa na peticiju
za spas te rijeke.
U Hrvatskoj je na Svjetski dan voda počelo prikupljanje potpisa
na peticiju za zaštitu Drave, na kojoj se planiraju izgraditi
dvije hidroelektrane – Molve 1 i 2.
“Cilj nam je očuvati Dravu kako bi i dalje ostala najveći biser
‘Europske Amazone’. To potvrđuje podatak da u toj rijeci živi 70
vrsta riba, više nego u bilo kojoj drugoj rijeci u Hrvatskoj”,
ističe Boić Petrač.
Irma Popović Dujmović iz WWF Adrie upozorava da su najugroženiji
slatkovodni ekosustavi – od 70-tih godina prošlog stoljeća više
od 81 posto populacija pokazuje negativan trend, odnosno opadanje
broja riba, rakova, školjkaša i drugih vodenih organizama.
Zbog velikih brana jesetra pred izumiranjem
Primjerice, najveća slatkovodna europska riba jesetra praktički
je pred izumiranjem zbog velikih brana za hidroelektrane – ona
mora plivati uzvodno i nizvodno kako bi obavljala prirodne
funkcije, a brane joj to priječe.
“Za nas hidroelektrane nisu samo izvor energije jer utječu i na
šumarstvo, ribarstvo i poljoprivredu. Smatramo da bi sve to
trebalo uzeti u obzir pri ocjeni troškova za hidroelektrane”,
rekla je Popović Dujmović.
Na rijekama u Hrvatskoj, Sloveniji i drugim zemljama regije
planira se graditi više od 2000 malih i velikih hidroelektrana.
To su male rječice i jezera, pa ako se sve to izgradi pitanje je
što će ostati od regije koja je jedna od najbogatijih u Europi po
biološkoj raznolikosti.
“Možemo biti sretni i ponosni što imamo takvu biološku
raznolikost”, poručila je Popović Dujmović. “Utjecaja će uvijek
biti, ali s našim ponašanjem i osvješćivanjem o tome što radimo
možemo smanjiti taj negativni trend i pokušati pomoći nekim
populacijama da se oporave”, istaknula je.
U svijetu je samo 23 posto rijeka dužih od 1000 kilometara
slobodnog toka i povezano s morem. U WWF-u su izračunali da je u
Hrvatskoj samo tri posto rijeka slobodnog toka bez ikakvih
barijera u koritu.
Rijeke obuhvaćaju manje od jedan posto površine Zemlje, a u njima
se može naći gotovo 50 posto svih ribljih vrsta.
Iz Izvješća o stanju prirode u Hrvatskoj od 2008. do 2012.,
navedeno je kako se naša zemlja i dalje odlikuje velikim
bogatstvom divljih vrsta, posebno slatkovodnim ribama.
Zabilježeno je oko 40.000 divljih vrsta, no, i dalje se
procjenjuje da u Hrvatskoj živi 50.000 do 100.000 divljih vrsta
što, kažu u WWF-u, ukazuje na nedostatak poznavanja
bioraznolikosti.
U Hrvatskoj ugroženo 7,4 posto zabilježenih vrsta
Gotovo 2,7 posto svih zabilježenih vrsta u Hrvatskoj su endemi,
među kojima je najviše slatkovodnih riba i beskralješnjaka.
Temeljem kriterija Međunarodne unije za očuvanje prirode, u
Hrvatskoj je status ugroženosti procijenjen za 7,4 posto
zabilježenih vrsta.
Najugroženiji su slatkovodne ribe, lišajevi i gljive, a osobito
je ugrožena špiljska fauna. Tako je 23,8 posto vrsta ptica
gnjezdarica i 14,6 posto vodozemaca i gmazova suočeno s visokim
rizikom od izumiranja.
Procjenjuje se da je priroda u Hrvatskoj u najvećoj mjeri
ugrožena ljudskim djelovanjem, i to preinakama prirodnih
ekosustava, korištenjem bioloških resursa i onečišćenjem. Takvo
djelovanje za posljedicu ima prvenstveno fragmentaciju,
degradaciju i gubitak staništa.
Izgradnja brana često uzrokuje nepovratni gubitak ekosustava i
populacija pojedinih vrsta, posebice slatkovodnih riba, rakova i
vretenca.
WWF Adria upozorava na primjer izgradnje brane i akumulacije HE
Lešće, čime su degradirana staništa izuzetno osjetljivih vrsta
slatkovodnih riba, kao što su mladica, peš, te dunavska paklara.
Izgubljeno je i 52 do 58 posto područja rasprostranjenosti
endemične vrste carev rakušac.
Regulacijom rijeka nestaju sprudovi, riječni otoci i strme
riječne obale, a posredno se smanjuje i površina vlažnih i
poplavnih staništa uz rijeke, jer ih regulirani vodotoci više ne
mogu prihranjivati vodom.
Opseg i kvaliteta vlažnih područja tijekom zadnjih 150 godina u
Hrvatskoj drastično su smanjeni, što je jedan od najvažnijih
razloga zašto su populacije mnogih vrsta ptica močvarica u našoj
zemlji danas malobrojne i ugrožene, ističe WWF Adria.
