Hrvatska je u Europskoj uniji na samom začelju po konzumaciji ribe, po konzumaciji mesa negdje smo u sredini, a rezultati nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije, koje je provela Hrvatska agencija za hranu (HAH), pokazuju da unosimo veće količine ugljikohidrata od preporučenih
Istaknuto je to u petak na predstavljanju rezultata istraživanja
u Osijeku.
Voditeljica projekta Darja Sokolić izvijestila je kako je
istraživanje provedeno na dvije tisuće građana iz svih krajeva
Hrvatskoj u dobi od 18 do 64 godine pokazalo je da žene, umjesto
preporuke da se 30 posto energetskog unosa temelji na
ugljikohidratima, unose 53 posto ugljikohidrata,
a muškarci 49 posto.
Istraživanje pokazuje da je konzumacija bjelančevina i masti
također nešto viša od preporučene, ali zabrinjava odabir
namirnica koje su njihov izvor s obzirom na to da je kod
bjelančevina to najčešće svinjsko meso, a kod masnoća
najčešće biljna ulja i životinjske masnoće, dodala je
Sokolić.
U HAH-u smatraju da bi se daljnje smjernice s tim u vezi trebale
odnositi na edukaciju potrošača u odabiru namirnica
radi veće konzumacije ribe i kvalitetnih masnoća.
Istraživanje je, među ostalim, pokazalo da se oko 4,6 posto
hrvatskih građana odlučuje za vegeterijansku, vegansku ili neku
drugu posebnu prehranu, što je u skladu s europskim prosjekom,
a čak 22 posto građana nikada ne konzumira topli obrok izvan
kuće.
Sokolić je podsjetila kako na prehrambene navike utječe nekoliko
čimbenika, poput prihoda, pri čemu treba uzeti u obzir da je
“svaki šesti stanovnik u Hrvatskoj u riziku od siromaštva” pa
je smanjena mogućnost izbora namirnica koje građani
konzumiraju.
U HAH-u zaključuju da pri izradi budućih preporuka treba
imati na umu cijenu i dostupnost pojedinih namirnica.
Napominju kako je svrha istraživanja procjena opasnosti
od hrane, a da bi de to učinilo, moraju se poznavati
prehrambene navike u našoj zemlji.
Nutricionisti i epidemiolozi tim će se podatcima koristit će
za procjenu unosa hranjivih tvari, ponajprije ugljikohidrata,
bjelančevina i masti, i njihova utjecaja na zdravlje. Na
osnovi tih podataka i pojavnosti određenih bolesti, moći će
se napraviti procjena zdravstvenog stanja nacije,
a podatci će poslužiti za kreiranje smjernica za zdravu
prehranu, navodi se, među ostalim, u rezultatima
istraživanja.
