Kampanja za spas rijeke Drave od izgradnje dviju hidroelektrana, Molve 1 i 2, koju je svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF započela početkom ove godine, dobiva svoj nastavak na Međunarodni dan pokreta za rijeke koji se danas obilježava.
Deset dana uoči Sata za planet Zemlju, WWF-ove inicijative koja
ove godine ima cilj podići svijest o biološkoj raznolikosti je
pokrenuta peticija namijenjena županu Koprivničko-križevačke
županije g. Darku Korenu u kojoj se traži da se odustane od plana
izgradnje hidroelektrana.
“Svojim tokom na području gdje se planira izgradnja
hidroelektrana, Drava je jedna od posljednjih prirodnih rijeka u
Europi. Uđu li hidroelektrane u Prostorni plan
Koprivničko-križevačke županije, ostvarit će se zakonski
preduvjet za njihovu izgradnju, a time bi se nepovratno uništila
iznimna biološka raznolikost ovog područja koje nazivamo
Europskom Amazonom. Hidroelektrane bi onemogućile planiranje
drugih aktivnosti na tom području, poput održivog turizma ili
obnove rijeka, koje u velikoj mjeri financira EU,” rekla
je Ivana Korn Varga, voditeljica projekata u WWF Adriji.
Slatkovodne vrste izumiru najbrže od svih, čak 81 posto u
posljednjih 50 godina, uglavnom zbog izgradnje brana koje ometaju
povezanost rijeka. To izravno utječe na našu sposobnost
ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama pa je i to razlog
da kažemo: “Dosta je! –
Spasimo rijeku Dravu od izgradnje hidroelekrana!”
Zbog svoje prirodne vrijednosti cijela je rijeka Drava u
Hrvatskoj uključena u ekološku mrežu Natura 2000, Regionalni park
Mura-Drava te UNESCO Prekogranični rezervat biosfere
Mura-Drava-Dunav. Drava je dom ugroženim vrstama ptica poput
bregunice i male čigre. Tu je zabilježeno i 70 vrsta riba, više
nego u bilo kojoj rijeci u Hrvatskoj. Utjecaj hidroelektrana na
riblji fond bio bi iznimno velik jer bi se ribama onemogućila
migracija.
“Neoprostivo je žrtvovati neprocjenjive ekološke
funkcije rijeke Drave i postojeću i buduću mjerljivu gospodarsku
korist za cijelu zajednicu. Izgradnja hidroelektrana donosi tek
malu gospodarsku korist ograničenom broju ljudi i potencijalno
ogromnu opasnost za cijelu zajednicu”, ističe
gđa. Helena Hećimović, koja je prije dva desetljeća
započela borbu protiv izgradnje tadašnje HE Novo Virje. Tada je
uspjela, a sada je ponovno čeka borba za isto područje, samo pod
drugim nazivom – HE Molve 1 i 2.
Posljedice izgradnje bile bi velike i nizvodno, jer bi se
zbog snižavanja razine podzemnih voda smanjila količina pitke
vode za oko 300.000 stanovnika. Opadanje razine podzemnih voda
utjecalo bi i na šume hrasta lužnjaka, što bi osjetila i domaća
drvna industrija.
Izgradnja brana i akumulacija prouzrokovala bi smanjenje
prirodnih retencija koje nas brane od velikih poplava, te
promijenila mikroklimu tog područja.
“Kako je tema ovogodišnjeg Sata za planet Zemlju
očuvanje bioraznolikosti i povezanost s rijekama, pozivamo sve
ljubitelje prirode da potpišu peticiju i tako daju svoj
doprinos za očuvanje Drave”, zaključila je Ivana Korn
Varga.
