Znameniti britanski teoretski fizičar Stephen Hawking umro je u dobi od 76 godina u svojoj kući u Cambridgeu, objavila je njegova obitelj u srijedu u ranim jutarnjim satima.
“Duboko smo žalosni što je naš dragi otac danas preminuo. Bio je
veliki znanstvenik i izvanredan čovjek čiji će rad i naslijeđe
dugo živjeti”, poručila su Hawkingova djeca Lucy, Robert i Tim.
“Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i
humorom, inspirirala su ljude širom svijeta”, stoji u objavi.
Hawking, rođen u Oxfordu 1942. godine, završio je studij fizike
na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije
obranio na Sveučilištu Cambridge.
Od 1974. postao je članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog
od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu, a potom profesor
matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge,
gdje su nekad predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula
Diraca.
Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne
gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te popularnim
pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru.
Najpopularnije djelo mu je znanstveni bestseler “Kratka povijest
vremena” (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na
listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao
rekordnih 237 tjedana.
U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS),
paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića.
Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost
govora, pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć računalnog
sintetizatora glasa.
