Muškarci i žene u Hrvatskoj će od 2033. ići u starosnu mirovinu sa 67 godina života, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati, smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, vjerojatno će se jačati drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina.
Ovo je dio paketa mjera i zakona koje priprema Ministarstvo rada
i mirovinskog sustava u sklopu mirovinske reforme, koje planira u
saborsku proceduru uputiti u rujnu, piše Jutarnji.hr.
Sada će se izraditi stručne podloge i analize koje će uključivati
financijski aspekt mirovinske reforme, a potom bi radna skupina
pri Ministarstvu do ljeta radila na izmjenama i dopunama sedam
ili osam zakonskih prijedloga koji bi potom na jesen došli u
Sabor.
Cilj Vlade je, kažu sugovornici, da se u sklopu ove reforme, koju
od nas već godinama traži i Europska komisija, mirovinski sustav
napravi održivim, ali i da se povećaju mirovine sadašnjim i
budućim umirovljenicima.
Sadašnji Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je 2014. donijela
SDP-ova Vlada Zorana Milanovića, predvidio je produljenje
radnog vijeka do 67. godine jednako za muškarce i žene od 2038.,
no EK traži da se izjednačavanje dogodi i ranije, 2030., tako da
će vjerojatni prijedlog HDZ-ove Vlade biti kompromisan – da od
2033. svi idemo u starosnu mirovinu sa 67 godina života.
Prema sadašnjoj situaciji, muškarci idu u starosnu mirovinu
sa 65 godina, dok žene od ove godine idu sa 62 godine života.
Intencija je što dulji ostanak na tržištu rada jer Europa stari,
kao i Hrvatska, sve se manje djece, budućih osiguranika, rađa,
ljudi žive sve dulje, a poseban problem u Hrvatskoj je što su nam
mirovine male, ali ih dugo koristimo.
Sigurno je to da će se ići na revidiranje liste zanimanja s
beneficiranim radnim stažem, i to na temelju studije Hrvatskog
zavoda za javno zdravstvo. Studija je pokazala da je dosta tih
zanimanja s pojavom novih tehnologija nestalo ili su se uvjeti
rada promijenili.
Primjerice, vozač u javnom gradskom prijevozu nekada je radio u
starim, razdrmanim autobusima i tramvajima, a danas većinom vozi
najnovije tramvaje i buseve, sjedi na anatomskim sjedalima, u
klimatiziranom prostoru za kompjutoriziranom upravljačkom pločom,
pa je pitanje treba li on i dalje imati beneficirani radni staž.
Jednako tako i ostali profesionalni vozači. Većina tih zanimanja
upravo su u prometnom sektoru pa se tu mogu očekivati veće
promjene – ili ukidanje ili smanjivanje prava.
Kao treća bitna točka ove reforme spominje se i jačanje drugog
mirovinskog stupa, koji funkcionira na principu individualizirane
štednje. Dakle, gotovo je sigurno da se II. stup neće ukidati,
što su neki tražili, nego će se najvjerojatnije i jačati, ali
pitanje je kako.
Sve ove mjere odnosit će se na buduće umirovljenike pa u Vladi
razmišljaju i o tome kako povećati sadašnje mirovine, koje su
sada u prosjeku za one koji su odradili 40 i više godina staža na
razini manjoj od 60 posto prosječne plaće, odnosno iznose 3540
kuna. Ono što je tu krucijalno jest podizanje stope zaposlenosti
u Hrvatskoj, ali i demografske mjere.
Omjer onih koji rade i umirovljenika još je porazan i iznosi
1:1,19. Kako povećati sadašnje mirovine nije još poznato jer se
razmišlja o nekoliko modela, ali moguće je da će se možda
mijenjati i sadašnja formula za usklađivanje mirovina, što nitko
od naših sugovornika ne potvrđuje, nego se samo o tome spekulira.
Razmišlja se i o dodatku na najmanje mirovine.
U sklopu paketa mjera do 2020. se planira i uvođenje nacionalne
mirovine. To je mirovina za starije od 65 koji nemaju dovoljno
staža da bi ostvarili starosnu mirovinu ili ga uopće nemaju pa u
starosti nemaju nikakvih primanja, a obuhvatit će osobe koje su
najmanje 15 godina živjele u Hrvatskoj i nemaju nikakvih drugih
izvora prihoda. Procjenjuje se da je takvih u Hrvatskoj oko
100.000, piše Jutarnji.hr.
