Europska komisija u utorak je usvojila strategiju kojom će pojačati napore za boljom i održivijom proizvodnjom, upotrebom i reciklažom plastike.
Europska komisija u utorak je objavila prvu europsku strategiju
za plastiku koja je dio postupka prelaska Europske unije na
kružno gospodarstvo. Strategijom se poziva na pametnu, inovativnu
i održivu industriju plastike koja će u svojoj proizvodnji
poštovati potrebu za ponovnom uporabom, popravcima i reciklažom i
time dovesti do ekonomskog rasta i otvaranja radnih mjesta,
pomoći smanjenju europske emisije stakleničkih plinova i
ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, te zaštiti okoliš.
Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu
i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja bi trebala
biti biorazgradiva, ali kritičari tvrde da se razbija u sitne
komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe
mikroplastike u proizvodima poput kozmetike.
“Postoji sve veća svijest i zabrinutost građana, tvrtki i vlada o
zagađenju plastikom. Eurobarometrovo istraživanje pokazalo je
kako je 84 posto europskih građana zabrinutosti zbog prisutnosti
plastike u okolišu”, rekao je u srijedu u Parlamentu povjerenik
Komisije Frans Timmermans.
U svijetu između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine
završi u oceanima, a u EU-u ta se brojka kreće između 150 i 500
tisuća tona, stoji u dokumentu Komisije.
“Ako nastavimo na ovaj način, imat ćemo više plastike nego ribe u
morima do 2050. godine”, upozorio je Timmermans.
Svjetska proizvodnja plastike od šezdesetih godina prošlog
stoljeća dvostruko je narasla, te je 2015. dosegla 322 milijuna
tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u
idućih 20 godina, stoji u Komisijinom dokumentu. Industrija
plastike u EU-u zapošljava 1,5 milijuna ljudi, a godišnji promet
joj je 2015. bio 340 milijardi eura.
Usprkos tome, potencijal reciklaže plastike u Europi i dalje je
neiskorišten. Ponovna upotreba i reciklaža plastike je vrlo
niska, pogotovo u usporedbi s materijalima poput papira, stakla i
metala.
Godišnje se u EU-u generira oko 25,8 milijuna tona plastičnog
otpada, a manje od 30 posto te količine se prikuplja za
reciklažu.
Povjerenik Komisije za radna mjesta, rast, ulaganja i
konkurentnost Jyrki Katainen istaknuo je u srijedu u Europskom
parlamentu da je ova strategija dobar temelj za održiviju
budućnost.
“Europske politike često se kopiraju na svjetskoj razini, a to je
i naš cilj”, otkrio je povjerenik.
Europska komisija stoga predlaže niz mjera kako bi se stalo na
kraj neodrživoj praksi.
Poziva se na poboljšanje dizajna i snažniju podršku inovacijama
kako bi se plastika i plastični proizvodi lakše reciklirali,
proširivanje i poboljšanje odvojenog prikupljanja plastičnog
otpada, kvalitetnije ulaganje u industriju reciklaže, ekspanziju
i modernizaciju reciklažnih kapaciteta i stvaranje održivih
tržišta za reciklirane proizvode, stoji u strategiji.
Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec, koji je
izvjestitelj Zelenih/ESS-a za zakonodavni paket kružne ekonomije,
smatra kako u gospodarstvu Europske unije nema prostora za
jednokratnu plastiku.
Europska komisija je u prosincu 2015. prihvatila Akcijski plan za
kružnu ekonomiju u kojemu je plastiku izdvojila kao prioritet, a
2017. je potvrdila da će do 2030. osigurati da se sva plastična
pakiranja mogu reciklirati.
“Jednokratna plastika stvara široku lepezu ekoloških problema i
stoga pozdravljam sve prijedloge koji će smanjiti njezinu
upotrebu. U skladu s novim planovima, do 2030. godine sva će
plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za
recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu će se
smanjiti, a upotreba mikroplastike će se ograničiti čime ćemo
spriječiti daljnji porast otpada u našim morima i oceanima”,
ističe hrvatski zastupnik.
“U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog
otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja.
U svijetu plastika čini 85 posto otpada na plažama. Plastika se
čak uvlači građanima u organizam, a još nije poznat zdravstveni
učinak mikroplastike koja se nalazi u vodi i hrani. Drago nam je
što će se konačno uzeti u obzir i oslobađanje mikročestica iz
guma, tekstila i boje”, naglasio je Škrlec.
“Prečesto se događa da se u proizvodnji, upotrebi i odlaganju
plastike ne uzimaju u obzir ekonomske koristi kružnog pristupa.
Da bismo u potpunosti iskoristili potencijale kružne ekonomije,
moramo osigurati da naši proizvodi ne sadrže toksične supstance.
Nažalost, Komisija nije uključila planove za poduzimanje snažnih
mjera za ograničavanje opasnih tvari koje se koriste u plastici.
Umjesto stalnog korištenja naslijeđenih tvari putem recikliranja,
Europska unija bi trebala usvojiti drugačiji pristup – izbaciti
toksičnost iz proizvoda, a zatim smanjiti upotrebu, ponovno
iskoristiti i reciklirati”, poručuje zastupnik zelenih.
Škrlec je otkrio kako se prema riječima povjerenika Oettingera i
Velle sve češće spominje uvođenje poreza na plastiku, no još
uvijek nije obuhvaćen novom strategijom o plastici.
“Dobro osmišljen porez mogao bi biti jedan od instrumenata za
postizanje ciljeva zaštite okoliša i osiguranja proračunskih
prihoda. Podržavam uvođenje ovakve mjere, prvenstveno po principu
da zagađivači plaćaju”, zaključio je hrvatski zastupnik.
