Što je i postoji li uopće mediteranski identitet, kako spriječiti da se ponovi pošast od 37 tisuća požara koji su harali dijelom mediteranskih zemalja od 2001. do 2014. i što je fenomen svjetski poznate mediteranske prehrane, dio je tema kojima se bavi međunarodna znanstvena knjiga "Mediterranean Identities" koju je netom uredila hrvatska geografinja.
Urednička knjiga na čijih je 17 tekstova radilo gotovo 50 autora
iz različitih zemalja i kontinenata, bavi se pitanjima okoliša,
društva i kultura Mediterana u svojim višestrukim i jedinstvenim
međusobnim vezama tijekom tisućljeća, pri čemu je, kako kaže
urednica Borna Fürst – Bjeliš u uvodu, okoliš jedan od
najvažnijih dijelova priče.
Monografija “Mediterranean Identities – Environment, Society,
Culture”, čiji je izdavač trenutačno najveći svjetski nakladnik
knjiga s otvorenim pristupom iz znanosti, INTECH, također je
tiskana u Hrvatskoj.
Kroz cijelu koncepciju knjige čvrsto se provlači nit o Mediteranu
kao prostoru neprestanih kontakata, dodira, miješanja ljudi,
kultura, tradicija, biljnih i životinjskih vrsta. Mediteran je
prostor kontakata i raskrižje putova, ističe profesorica
geografije s Prirodoslovnog fakulteta u Zagrebu.
“Mediteran nije stvar homogenosti i uniformnosti, nego jedinstva
koje proizlazi iz razlika, kontakata i međusobnih veza. Ne
postoji mediteranski identitet, već mediteranski identiteti”,
objašnjava.
Knjiga suočava čitatelje s ključnim suvremenim pitanjima
mediteranske regije kao što su svojevrstan mediteranski način
života, specifičan krajolik i raznoliki višestruki identiteti.
Monografija je također istaknula najozbiljnije prijetnje
Mediteranu danas. To su prijetnja biološkoj raznolikosti, te
prijetnje rizicima i opasnostima, prvenstveno zbog klimatskih
promjena, načina života i promjena u korištenju zemljišta.
Također, Mediteranu prijeti osiromašenje tradicionalnih praksi i
njegovih krajolika, koje su bitne sastavnice mediteranske
baštine, kaže se u uvodu.
Sadržaj je podijeljen u četiri dijela. Prvi dio govori o
identitetu i jedinstvenosti Mediterana iz različitih kulturnih i
prirodnih perspektiva. U jednom od tekstova Portugalke Helena
Trindade Lopes i Isabel Almeida podsjećaju da je zapadni svijet
napravio svoje prve korake u Egiptu i Mezopotamiji, koje je potom
nastavio razvijati na obalama Mediterana. Možda te kolijevke
civilizacije, koje se danas pretvaraju u golemo ljudsko groblje,
mogu ponovno zasjati i prosvijetliti putove snova i nade za
suvremeni svijet, zavješćuju Lopes i Almeida.
Drugi dio govori o “biološkoj raznolikosti i prirodi na
raskrižju”. Budući da se Mediteran smatra vrućom točkom biološke
raznolikosti, to najveće poglavlje donosi pet tekstova o raznim
aspektima mediteranske prirodne raznolikost i utjecaja klimatskih
promjena na njega.
Treće poglavlje raspravlja o rizicima i opasnostima koji su
oduvijek pratili Mediteran. Pažnju posvećuje uzročnoj
povezanosti suše i požara, kao i pitanjima prevencije i oporavka
nakon požara.
Turski autori Tuğrul Varol, Mertol Ertuğrul i Halil Barış Özel
navode da je između 2001. i 2014. u Portugalu izbilo 21.800
požara, u Španjolskoj 16.000, u Italiji 6525, u Francuskoj 3250,
u Turskoj 2200, a u Grčkoj 1425. Oni objašnjavaju da su na njih
utjecali brojni uvjeti kao što su veličina osjetljive površine,
topografija, krajobraz, karakteristike gorivih materijala,
požarna sezona, nadmorska visina, klimatski uvjeti, protupožarna
politika, učinkovitosti njezine organizacije i drugo. Potom
predstavljaju model koji po njima objašnjava razloge nastanka oko
dvije trećine požara i izgorjelih površina.
Posljednji dio govori o kulturnoj ekologiji i mediteranskom
načinu života, u kojem se daju nove spoznaje o mediteranskom
urbanizmu u odnosu na svojstva okoliša i potencijal korištenja
vegetacije u oblikovanju urbane klimatske udobnosti.
Također, govori se o pšenici kao jednom od najstarijih usjeva u
samoj jezgri mediteranske prehrane s golemim značenjem
mediteranske kulture i identiteta, te o mediteranskoj prehrani,
danas zaštićenoj nematerijalnoj baštini, kao jednom od
stupova mediteranskog identiteta koji se proširio daleko izvan
same mediteranske regije.
Kad bismo tražili rečenicu potpredsjednice Europskog
udruženja za povijest okoliša Borne Fuerst-Bjeliš, koja
bi najkraće predstavila knjigu od 426 stranica, bila bi to
ona da je Mediteran paradoksalno jedinstvo
različitosti kontakata i međusobnih veza.
