Već cijelo desetljeće naš Lukoranac, kapetan Slavko Bačić radi "klimatološku inventuru" godine na otoku Ugljanu. Pročitajte što je zabilježio na svojoj maloj meteorološkoj stanici na Zmorcu.
Slušajući i gledajući medije, čini mi se da potresi, požari,
uragani, orkanske bure, suše i poplave, niske i visoke
temperature i velike količine kiše u kratkom razdoblju, dakle,
vremenske nepogode koje su nas pogodile nikada nisu bile
izraženije nego u 2017. godini, pišu Naši
školji.
Razorni potresi u Iraku i Iranu, Meksiku, susjednoj Italiji…
Zastrašujući požari u Portugalu, Kaliforniji i Kanadi. Uragani
Harvey i Irma… Sve te katastrofe odnijele su stotine ljudskih
života i nanijele štete koje se mjere u milijardama dolara.
Ni našu domovinu nisu zaobišle vremenske nepogode. Požari koji su
poharali Dalmaciju zbog iznimno vrućeg i sušnog ljeta, u
kojem su dnevne temperature često bile iznad 35°C, a ni noćne se
nisu spuštale ispod 25°C. Opožareno područje jednako je ukupnoj
površini otoka Hvara i Paga ili površini Međimurske županije.
Zbog orkanskih bura prometnice u zaleđu Zadra bile su često
zatvorene.
Sjetimo se i hladnih dana u siječnju na našem otoku, kada se
cijeli tjedan dnevna temperatura nije dizala iznad 0°C, a noćna
se spuštala i do – 10°C. Ipak, najveća nepogoda na ovom području
dogodila se 11. rujna, kada je u samo nekoliko sati pala velika
količina kiše i poplavila zgrade i brodice, rušila mostove i
prometnice…
Prokišnjavali su krovovi i podlokavani temelji zgrada. Voda se
zadržala više dana na javnim površinama, pa je nastala vrlo
velika materijalna šteta. Na svu sreću – bez ljudskih žrtava.
Naravno, sve to bilo je medijski dobro popraćeno. Svi su
reagirali i komentirali pa je to potaknulo glavnog meteorologa
HRT-a Zorana Vakulu da javnosti 12. rujna pošalje slijedeću
poruku:
“Na postaji Zadar Zemunik (zadarska zračna luka) u
posljednja 24 sata pala je čak 341 litra kiše po četvornome
metru, pri čemu u samo posljednjih 6 sati – danas od 8 do 14 sati
– čak 265 litara kiše po četvornome metru! To je više od do sada
rekordne količine zabilježene na toj postaji za cijeli rujan –
229 litara, 1984. godine, a podaci postoje od 1981. Prosječna
rujanska količina je oko 89 litara. Na postaji Zadar Puntamika u
posljednja 24 sata palo je 280 litara kiše, pri čemu od 8 do 14
sati čak 188 litara. Srećom, dosadašnji rekord u 24-satnoj
količini oborine u rujnu nije nadmašen – i dalje su to 352 litre
koje su izmjerene ujutro 11. rujna 1986. godine. Inače, prosječna
količina za cijeli rujan na ovoj je postaji oko 100 litara kiše
po četvornome metru, a podaci postoje od 1961. godine”.
Istine radi, citirat ću svoj tekst iz članka “Ekstremno kišna
godina” objavljen u Našim školjima 2014. godine:
“Na kraju ću spomenuti da su u Zadru 10. rujna 1986.
godine, u samo pet sati, od 7 ujutro do podne, pale 353 litre
kiše na četvorni metar, što je najveća zabilježena količina kiše
u jednome danu na području bivše države. Nažalost, tom je
prigodom u Diklu bujica odnijela u more jednu djevojčicu koja se
utopila”.
Pamtim taj dan jer se obilježavao Dan mornarice. Bio je četvrtak,
a sutradan, na naslovnici zadarskog Narodnog lista, pisalo je da
su toga dana pale 353 litre kiše na četvorni metar.
KOLIČINA KIŠE IZMJERENE
U
PROSJEK KIŠE ZA ZADAR
LUKORANU-ZMORAC
2017.
OD 1961. DO 2016. GOD.
1.
SIJEČANJ
63
litara
78
2.
VELJAČA
97
68
3.
OŽUJAK
43
64
4.
TRAVANJ
39
62
5.
SVIBANJ
27
62
6.
LIPANJ
17
50
7.
SRPANJ
5
36
8.
KOLOVOZ
0
53
9.
RUJAN
365
104
10.
LISTOPAD
45
105
11.
STUDENI
136
118
12.
PROSINAC
51
96
U K U P N O
:
888
896 litara
Iz tablice je vidljivo da je 2017. po količini kiše jedna
prosječna godina sa 53 kišna dana. U ožujku, travnju i svibnju,
pale su samo 109 litre kiše, što je gotovo dvostruko manje od
zadarskog prosjeka za isto razdoblje koje iznosi 188 litara. U
lipnju, srpnju i kolovozu, pale su samo 22 litre, što je u odnosu
na 139 zadarskih, skoro sedam puta manje. Međutim, u rujnu,
listopadu i studenome izmjerio sam 546 litara kiše, dok je
prosjek za Zadar u ta tri mjeseca 326.
Ovogodišnji rujan s ogromnih 365 litara kiše, od kojih su 11.
rujna na mojoj kišomjernoj postaji u Lukoranu na Zmorcu izmjerene
182 litre, u Zadru na Puntamici 280 i u zadarskoj zračnoj luci na
Zemuniku 341, ne može se mjeriti s rujnom 1986.
Prema tome, 2017. godina posebna je za ovo područje zbog velike
količine kiše koja je pala u rujnu. Mjesecu u kojem počinje
zrioba plodova najomiljenije otočne kulture – masline. Nema
sumnje da je velika količina rujanske kiše usporila pretvaranje
maslinova “mesa i sokova” u ulje.
Očito je da siječanjska hladnoća i ljetna vrućina s vrlo malo
kiše nisu povoljno utjecale za razvitak maslinine muha. Nije bilo
ubodenih maslina, ni crva u njima, pa je kakvoća ulja
izvrsna.
Slavko Bačić
