Neovisna stručna istraga provedena nakon samoubojstva generala Slobodana Praljka, osuđenog za zločine u BiH, utvrdila je da nije bilo nikakvih propusta ili manjkavosti u pravnom okviru Haaškog suda u pogledu tretmana zatvorenika i da prema tome nije potrebna nikakva izmjena pravila o njegovu radu, priopćio je u nedjelju Haaški sud.
Istragu je vodio sudac Hassan B. Jallow, predsjednik Vrhovnog
suda Gambije i bivši tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za
Ruandu i Mehanizma za međunarodne kaznene sudove. Trajala je
od 1. do 29. prosinca i nadopuna je tekućoj nizozemskoj
istrazi koja će utvrditi je li u tom slučaju bilo počinjeno
neko kazneno djelo.
Istraga je bila fokusirana na primjerenost pravnog i
političkog okvira ICTY-ja i poštivanje propisanih procedura.
“Moja revizija nije utvrdila nikakve propuste ili
manjkavosti u pravnom okviru ICTY-ja kada je riječ o tretmanu
zatvorenika u UN-ovu zatvoru i na Sudu i prema tome ne
predlažem nikakve promjene pravila i
propisa ICTY-ja”, navodi sudac Jallow, u
priopćenju.
“Nadalje, revizija je pokazala da su djelatnici UN-ovog
zatvora, sigurnosni djelatnici i drugo osoblje ICTY-ja poštivali
pravni okvir kada je riječ o Praljkovu tretmanu”, dodaje
se.
“Kako se navodi u mojim zaključcima, bez posebnih
informacija (kojih nije bilo) i ostajući u okviru pravila Nelsona
Mandele (minimalna pravila o tretmanu zatvorenika), ne
postoje mjere koje bi zajamčile otkriće otrova u bilo kojoj
fazi”, ističe Jallow. “Ipak, revizija je
ukazala na neke mjere koje bi mogle biti poduzete kako bi se
povećala vjerojatnost otkrića u budućim
slučajevima.”
S tim u vezi, sudac Jallow navodi preporuke koje se odnose na
procedure pretraživanja, uključujući posjetitelja i ćelija
zatvorenika, kao i tečaje obuke za sigurnosne djelatnike. Uz to,
preporučio je da se uvede 30-minutna odgoda
televizijskog prijenosa izricanja presuda.
U pogledu otrova koji je Praljak upotrijebio, Jallow navodi da je
bila riječ o kalijevu cijanidu te da nije moguće točno utvrditi
kada ga je i kako nabavio.
“Supstanca koju je Praljak uzeo je analizirana i utvrđeno
je da je riječ o kalijevu cijanidu. Kalijev cijanid nije moguće
legalno nabaviti u zatvoru niti ga ilegalno proizvesti od
supstanci dostupnih u zatvoru. Kalijev cijanid može biti poslan
kao prah ili rastopljen u vodi. Količina potrebna za smrtonosnu
dozu iznosi 200 do 300 mg (što odgovara jednoj
tableti).”
“Nije moguće definitivno reći kako je i kada Praljak
nabavio otrov. Tekuća istraga nizozemskih vlasti mogla bi to
razjasniti. Važno je odmah napomenuti da djelatnici UN-ovog
zatvora ili ICTY-ja općenito nisu imali nikakve
informacije da Praljak posjeduje otrov. Da su imali, mogle
su biti poduzete daljnje kontrolne mjere (pretrage ćelija i
Praljka). Međutim, čak i da su takve informacije bile dostupne,
priroda i količina otrova bile su takve da je lako mogao
ostati neotkriven čak i najstrožim pretraživanjem ljudi, ćelija i
drugih područja. Njegova mala veličina, ograničenja u pravilima o
strogom pretraživanju i priroda opreme za
pretraživanje u UN-ovom zatvoru i na Sudu pridonijeli su
tome da je bilo teško otkriti otrov”, objašnjava
Jallow.
Sucu Jallowu u istrazi su pomagali neovisni stručnjaci s velikim
domaćim i međunarodnim iskustvom kada je riječ o mjerama
sigurnosti u zatvorima.
Analizirali su relevantne međunarodne i ICTY-jeve propise o
pritvoru i internim sigurnosnim procedurama. Intervjuirali su 23
djelatnika ICTY-ja i Mehanizma, uključujući UN-ovog zatvora i
sigurnosne djelatnike, kako bi utvrdili okolnosti događaja 29.
studenoga.
Analizirali su i video snimku iz zatvora i sa Suda te
dokumentaciju o Praljku i vezanim događajima. Posjetili su
također UN-ov zatvor i Sud, uključujući sudnicu broj 1 i
zatvorske ćelije. Sudac Jallow bio je upoznat s napretkom
nizozemske kaznene istrage i sastao se s predstavnicima hrvatskog
veleposlanstva u Den Haagu, navodi se u priopćenju Haaškog suda.
General Slobodan Praljak, bivši načelnik glavnog stožera
Hrvatskog vijeća obrane, počinio je 29. studenoga samoubojstvo
prilikom izricanja pravomoćne presude u sudnici Haaškog suda.
Žalbeno vijeće potvrdilo mu je kaznu od 20 godina zatvora zbog
zločina u BiH.
