Na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu danas je održan okrugli stol pod nazivom ''Smart City'' u organizaciji Zavoda za gradski promet. Svrha okruglog stola bila je prikazati rezultate znanstveno-istraživačkog projekta pod nazivom ''Indikatori mobilnosti u konceptu Smart City'' koje je tijekom 2017. godine proveo Zavod za gradski promet Odsjeka promet Fakulteta prometnih znanosti, uz potporu Sveučilišta u Zagrebu.
Svrha i cilj samog istraživanja bila je uspostava baze podataka
na nacionalnoj razini, koja će služiti za analizu indikatora
urbane mobilnosti.
Pojam ”Smart City” predstavlja sveobuhvatni sustav usluga i
primjene suvremenih tehnologija kojima je svrha i cilj omogućiti
bolji život građana. Temelji se na upotrebi pametnih mreža (smart
grid), snažnijem uvođenju informacijsko-komunikacijskih
tehnologija, internetskim povezivanjem svih objekata (Internet of
Things – IoT) primjenom M2M (Machine to Machine) komunikacija,
smanjenju onečišćenja okoliša kroz uvođenje inteligentnih
transportnih sustava.
Rezultati istraživanja na projektu ukazuju na prihvaćenost
provođenja koncepta pametnog grada u Hrvatskoj. Ispitanici
percipiraju da je pametna mobilnost sastavni dio pametnog grada.
Projektni tim projekta čine sljedeći autori: prof. dr. sc. Davor
Brčić, prof. dr. sc. Ljupko Šimunović, doc. dr. sc. Marko
Slavulj, dr. sc. Mario Ćosić, Dino Šojat, mag. ing. traff.
Suradnici su bili Julijan Jurak, mag. ing. traff. i Božo
Radulović, mag. ing. traff.
– Većina ispitanih gradova sudjeluje u projektima na temu
pametnih gradova, te planira izdvojiti određena financijska
sredstva za provođenje ovog koncepta (51,7%). Od ispitanih
hrvatskih gradova, njih 32% se uključilo u provedbu koncepta
Pametnog grada, a 64% ih planira primijeniti. Tri su bitna
segmenta pametne mobilnosti: inteligentno korištenje
informacijsko-komunikacijske tehnologije (86,2%), pametan javni
gradski prijevoz (65,5%) i pametan parking (58,6%).
Implementirano (u primjeni): kontrola kvalitete zraka (33%),
kontrola i nadzor prometa (22%), pametni parking (11%). Planirano
je implementirati u budućnosti inteligentno korištenje
informacijsko-komunikacijske tehnologije (60,7%), pametni parking
(50%), kontrolu i nadzor prometa (39,3%), te pametan javni
gradski prijevoz (32,1%) – iznijeli su podatke autori
istraživanja.
Sve nas više u našoj svakodnevici okružuje spomenuti pojam, a i
gradovi sve više žele postati ”pametni”. Tome svjedoči i
podatak da od 128 gradova u Hrvatskoj njih već 40 razvija i
primjenjuje neka od pametnih rješenja koja, uz nove tehnologije i
društvene koncepte, omogućuju kvalitetniji život i upravljanje
gradom. Jednu od ključnih ulogu u konceptu predstavlja pametna
mobilnost građana, koja je nužan preduvjet prosperiteta urbane
sredine.
– Predviđa se da će do 2050. godine gradovi imati 70%
više stanovnika. Izazov je napraviti balans između konkurencije,
okoliša i kvalitete života. Gradovi su odgovorni za 80% emisije
štetnih plinova. Od posljedica gužvi u SAD-u godišnje svaki vozač
provede 54 sata u zagušenjima prometa. Stručnjaci procjenjuju da
zagušenja u transportu Njemačke koštaju ekonomiju 100 milijardi
eura godišnje. U Londonu godišnje 2 milijarde eura gubi
gospodarstvo uzrokovano kašnjenjima i zagušenjima. 14 milijardi
litara goriva godišnje se potroši u Njemačkoj nepotrebno u
prometnim zagušenjima i stajanjima, što iznosi 17% ukupne
potrošnje goriva osobnih vozila. Navedeno emitira 35 milijuna
tona ugljičnog dioksida u atmosferu – naglasio je Davor
Brčić s FPZ-a.
Upravljati prijevoznom potražnjom u cilju omogućavanja povećane
mobilnosti, posebice koja se realizira kroz upotrebu osobnih
vozila, postaje prometnim stručnjacima sve složeniji i
zahtjevniji zadatak. Veliku ulogu u konceptu Smart Cityja trebaju
imati Planovi održive mobilnosti u gradovima (SUMP) kako bi se
iznašla adekvatna strategija razvoja grada. Prema nekim
istraživanjima, tržište pametnih gradova do 2020. porast će na
oko 1.5 milijardi američkih dolara.
Europska komisija je 2011. godine prepoznala važnost gradova kao
glavnih izvora europske gospodarske aktivnosti i inovacija stoga
je osmislila posebnu inicijativu unutar programa ”Obzor 2020 –
Pametni gradovi i zajednice” kako bi financijski poduprla
upotrebu naprednih informacijsko-komunikacijskih rješenja u
urbanim sredinama. Na ovaj način gradovi mogu u vrlo kratkom roku
primijeniti najnovija tehnološka dostignuća i kroz proces
istraživanja i razvoja odrediti dugoročno troškovno optimalna
rješenja za svoju urbanu cjelinu.
– Poboljšanje gradskog transportnog sustava se fokusira
na komponente kao što su dobar gradski i prigradski javni
prijevoz, što uključuje dobru povezanost, laka presjedanja, dobar
sustav mirujućeg prometa kroz parkinge i garaže itd. Uspješan
sustav se može ostvariti preko skraćenje srednjeg vremena
putovanja realiziranog u svim podsistemima prijevoza, jednako kao
i minimiziranjem kapitalnih troškova za novu infrastrukturu,
smanjenjem potrošnje energije i zaštiti čovjekove okoline. Oni
koji uvedu metro odjednom dobiju značajan porast kapaciteta i
rasterete sustav prijevoza – rekao je Gradimir
Stefanović, ambasador UITP-a (International Association of Public
Transport).
”Pametna” mobilnost u globalnom procesu urbanizacije i
ekonomskog prosperiteta značajno doprinosi pristupu Pametnog
grada, kojem je cilj bolji život građana. Hrvatski su gradovi još
uvijek u začetku pristupa razvoja Pametnog grada. Za pristup
”Pametnoj mobilnosti” nedostaju harmonizirane baze podataka o
indikatorima mobilnosti u gradovima. Nužno je što prije donijeti
smjernice za izradu ”Planova održive urbane mobilnosti”,
zaključak je sudionika okruglog stola.
