Nakon što je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović klapi Intrade dodijelila PoveljuRH za osobite zasluge u besprijekornom glazbenom izričaju, izraženoj sugestivnosti izvođenja pjesama te promociji klapskog pjevanja u Hrvatskoj i u svijetu, ravnatelj FDK Omiš prof. Mijo Stanić uputio je otvoreno pismo predsjednici
Kako prenosi portal morski.hr, u tom ju je pismu
pokušao educirati što je to zapravo “klapska pjesma”, ali i
upozorava da je “cijeli niz klapa koje su, kao osvajačice
najsjajnijih odličja na omiškom Festivalu, zaslužile biti u
prednosti ispred nagrađene klape”.
”Poštovana predsjednice Republike Hrvatske, gospođo Grabar
Kitarović,
rado se prisjećamo, Vašeg gostovanja na Završnoj večeri
jubilarnog 50. Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, pod Vašim
pokroviteljstvom održanog u srpnju prošle, 2016. godine. Na toj
ste večeri Redom hrvatskoga pletera pojedinačno odlikovali
članove klape Lučica iz Splita, za osobiti doprinos promociji
glazbene kulture i klapskoga pjevanja, te njegovanju i očuvanju
tradicijskih i pučkih vrijednosti. Također, klapi Ošjak iz Vele
Luke uručili ste Povelju Republike Hrvatske za osobite zasluge u
promicanju, očuvanju i razvoju glazbene kulture i klapskog
pjevanja u Republici Hrvatskoj i svijetu, a povodom 40.
obljetnice njena umjetničkog rada i djelovanja.
Nedavno ste pak, prigodom svečanosti dodjele odlikovanja i
priznanja na različitim poljima društvenih djelatnosti, održanoj
15. studenoga u Zagrebu, Povelju Republike Hrvatske, među
ostalima, uručili i klapi Intrade iz Zadra. FDK Omiš ovim putem
iskreno i od srca čestita članovima odlikovane klape, starim
prijateljima Omiša, na Povelji koju neupitno zaslužuju,
zahvaljujući zajedničkom dugotrajnom i ustrajnom djelovanju na
promociji Republike Hrvatske i njene kulture u zemlji i svijetu.
Međutim, u obrazloženju uručene Povelje stoji da se ona
dodjeljuje za osobite zasluge u besprijekornom glazbenom
izričaju, izraženoj sugestivnosti izvođenja pjesama te promociji
klapskog pjevanja u Republici Hrvatskoj i u svijetu.
Na ovakav tekst obrazloženja, u ime brojnih štovatelja klapskog a
capella pjevanja, Festival dalmatinskih klapa, kao najznačajnija
kulturna ustanova u Republici Hrvatskoj kada je riječ o očuvanju
i razvoju klapskoga pjevanja, dužan je javno se
očitovati. Obrazloženje je izazvalo niz reakcija među svim
onim klapama i klapskim pjevačima koji baštine i njeguju istinsku
klapsku pjesmu te se trude prenijeti je u obliku u kakvom je ona
ustanovljena još prvih godina omiškoga Festivala, od strane
priznatih hrvatskih glazbenika i muzikologa, a potvrđena
uvrštavanjem na popis kulturnih dobara Republike Hrvatske 2008.
godine, odnosno na UNESCO-ov popis svjetske nematerijalne
kulturne baštine 2012. godine.
Prema kriteriju “besprijekornog glazbenog izričaja”, navedenom u
obrazloženju uručene Povelje, cijeli je niz klapa koje su, kao
osvajačice najsjajnijih odličja na omiškom Festivalu, zaslužile
biti u prednosti ispred nagrađene klape. Na svečanosti 15.
studenoga, među ostalima, nagrade ste uručili i našim svjetskim
prvacima, zlatnim vaterpolistima te svjetskoj i olimpijskoj
prvakinji Sandri Perković. U prigodnom govoru istaknuli ste kako
nije floskula kad o našim sportašima govorimo kao o
veleposlanicima domovine. Analogno tome, smatram da bi
najbolji veleposlanici naše domovine i u klapskoj pjesmi trebali
biti svjetski prvaci, pobjednici Omiša, budući da je klapama
omiški Festival poput svjetskog prvenstva.
Klapa koja je nagrađena s Vaše strane jedino je odličje u Omišu,
i to ne najsjajnije, u kategoriji za najbolju klapu osvojila još
davne 1985. godine, a u istoj kategoriji se ne natječe već 17
godina.Zbog svega su navedenog brojne klape koje iz godine u
godinu pohode Omiš u borbi za odličja, zatečene ovakvim
obrazloženjem. Kao ogledni primjer navedenog
kriterija, klapa koja prva zaslužuje Povelju RH je klapa
Trogir, prema mnogima, najbolja klapa svih vremena. Klapa koja je
Hrvatsku predstavljala diljem svijeta u najreprezentativnijem
svjetlu još u vrijeme prije njene samostalnosti te pjevala u
sjedištu UN-a 1992. u New Yorku, na dan primanja Hrvatske u
punopravno članstvo najveće međunarodne organizacije.
Vjerujem da se dragi prijatelji iz Intrada neće ljutiti, stoga
budimo do kraja iskreni: iako je svoja prva pjevačka iskustva
stekla na omiškoj pozornici, njegujući a capella tradicijsko
pjevanje, klapa Intrade odavno je napustila Omiš i izvornu
klapsku pjesmu, te zaplovila nekim drugim, komercijalnim vodama.
Iako im pravo na to nitko ne osporava, sporno, ili u najmanju
ruku nespretno sročeno, ispada obrazloženje dodijeljene im
Povelje. Takvo kakvo jest, ono zbunjuje javnost i daje pogrešnu
sliku o onom što klapska pjesma prema svojoj definiciji jest, a u
odnosu na ono što odlikovana “klapa” danas prezentira. Ono dovodi
u pitanje i status klapske pjesme na UNESCO-voj listi svjetske
nematerijalne baštine. Članovi bi se nadležnog UNESCO-va
odbora s pravom mogli zapitati štiti li i njeguje Hrvatska svoje
kulturno blago na pravi način. Napominjem pritom kako bih
volio da griješim, pa da sljedeće godine, nakon dugo vremena,
klapu Intrade vidimo kao posebne goste jedne od večeri 52.
Festivala dalmatinskih klapa, i to u izvođenju iskonske klapske
baštine. Poziv vrijedi i za brojne druge sastave koji se
predstavljaju kao “klape”, a pritom posve zapostavljaju a capella
glazbeni izričaj. Također, vrijedi i za one
vokalno-instrumentalne sastave koji, što je još tužnije, nikada
nisu ni zapjevali a capella, a predstavljajući se kao “klape”
obmanjuju cjelokupnu javnost. Takvima, nažalost, ponajviše iz
neznanja, ali i zbog komercijalnih interesa, često u prilog idu i
brojni mediji.
Prigodom dodjele priznanja kazali ste i to da je potrebno
isticati uspješne i požrtvovne ljude, radi poticanja optimizma i
samopouzdanja, toliko potrebnih hrvatskom društvu. Takav tretman
svakako zaslužuju i najbolje hrvatske klape, one s omiškoga
Festivala, kao poticaj da i dalje budu najbolje u onome što rade,
volonterski i predano, uz malu ili nikakvu naknadu. Ako
istinski volimo i cijenimo našu domovinu, ne bismo li trebali
prezentirati ono što je izvorno hrvatsko, po čemu smo priznati u
svijetu i čime čuvamo naš nacionalni identitet? Klapska a
capella pjesma to svakako jest. Brojne naše izvorne klape
osvajaju nagrade na uglednim međunarodnim festivalima vokalne
glazbe, ostavljajući sudionike i posjetitelje zadivljenima,
prezentirajući hrvatsku kulturu na najbolji mogući način. Krajnje
je vrijeme da izvrsnost postane primarni kriterij za
predstavljanje hrvatske tradicijske baštine u svijetu, a uspjeh
na manifestacijama poput omiškoga Festivala mjerilo te
izvrsnosti. Upravo proteklih dana održana jePrva smotra klapa u
dalekojArgentini. Na smotri su sudjelovale dvije domaće klape
sastavljene od hrvatskih iseljenika, ali i ponajbolje klape s
omiškog Festivala. Neskrivene emocije naših iseljenika i
oduševljenje prisutnih gledatelja pravi su pokazatelj puta kojim
treba ići.
U tom smislu, smatram da Festival dalmatinskih klapa zaslužuje i
službeni status nacionalnoga festivala, u čast Ljube Stipišića
Delmate, Dinka Fija, Nikole Buble, Silvija Bombardellija, Duška
Tambače, Krešimira Magdića, Joška Ćalete i brojnih drugih
klapskih velikana, ali i onih malih ljudi zaslužnih za status i
ugled koji klapska pjesma danas uživa u domovini i svijetu. Bilo
bi u redu da, primjerice, pobjednici Omiša (ali i drugih
vrhunskih kulturno-tradicijskih manifestacija) budu ti koji će u
različitim prilikama (npr. na turističkim sajmovima i
promocijama) predstavljati hrvatsku kulturu u svijetu. Također,
bilo bi u redu da se u prigodama poput nedavne dodjele za savjet
upita i stručnjake okupljene u i oko omiškoga Festivala.
Poštovana Predsjednice, ne bih htio da ovo pismo shvatite kao
osobnu kritiku. Jasno mi je da zbog brojnih državničkih obveza
neke odluke donosite u suradnji sa svojim savjetnicima. Vjerujem
da je obrazloženje uručene Povelje nastalo na njihov, odnosno na
prijedlog Državnoga povjerenstva za odlikovanja i priznanja
Republike Hrvatske. Stoga ovo pismo upućujem i njima,
kao molbu da ubuduće prilikom ovakvih odluka konzultiraju
struku, ili barem zavire u sjajnu monografiju “Festival
dalmatinskih klapa Omiš 1967-2016”, nedavno objavljeno kapitalno
djelo hrvatske kulturne baštine autorice Herci Ganza, koje Vam
ovim putem s ponosom i od srca poklanjam.
Uistinu se nadam da ćete s razumijevanjem prihvatiti ovo pismo te
nam svojim ugledom i vizijom pomoći u vraćanju klapske pjesme i
omiškoga Festivala na mjesto koje zaslužuju. U toj vjeri pozivam
Vas da nam se i iduće, 2018. godine, pridružite na Završnoj
večeri 52. Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, prvog i
najznačajnijeg klapskog, ali i jednog od najstarijih hrvatskih
festivala uopće.
S poštovanjem,
Ravnatelj Festivala
dalmatinskih klapa Omiš
Mijo Stanić, prof.”
