iščekivanje, nada, budućnost i čežnja

Paljenjem prve adventske svijeće započinje vrijeme dočašća

Došašće ili advent vrijeme je pripreme za blagdan Božića. Na stol se stavlja adventski vijenac sa četiri svijeće koje simobiliziraju četiri nedjelje u došašću u kojima prevladavaju iščekivanje, nada, budućnost i čežnja.

U prvome dijelu došašća vjernici se pripremaju za Kristov
dolazak, kada će ujedno biti i sudnji dan, dok se u drugom dijelu
pobliže pripremaju za Kristov rođendan, odnosno dan kada je,
prema vjerovanju, Sin Božji postao čovjekom.

Prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. godine u domu
za siromašnu djecu ‘Das Rauhe Haus’ u Hamburgu. Mladi evangelički
pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern okupio je 1838.
siročad s ulice te im u jednoj staroj i trošnoj kući ponudio novi
dom. U svome dnevniku zabilježio je da se u došašću 1838., želeći
pronaći način da svojim štićenicima došašće učini što ljepšim,
dosjetio da od prvog dana prosinca svakim danom za vrijeme
molitve upale jednu svijeću.

Wichern je stavljao svijeće na veliki drveni vijenac koji bi na
Božić zasjao poput velikog svjetlosnog kruga s 24 svijeće – 20
malih crvenih svijeća za dane u tjednu i četiri velike bijele
svijeće za nedjelje došašća. Svake godine u došašću obavljali su
ovaj kratak obred. Oko 1851. Wichernovi su štićenici drveni
vijenac počeli ukrašavati zimzelenim grančicama, a s vremenom se
umjesto drvenoga počeo plesti vijenac od zimzelenog granja. Taj
se običaj proširio po evangeličkim obiteljima u Njemačkoj, a
zatim u susjedne i prekooceanske zemlje. Krajem 19. stoljeća
prešlo se na četiri svijeće za četiri nedjelje došašća.

Plete se od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni
kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu
simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i
patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti. Lišće
božikovine podsjeća na vijenac od trnja, sukladno engleskom
vjerovanju da je Kristov vijenac od trnja bio načinjen upravo od
bodljikavog lišća ove zimzelene biljke.

Čine ga dva temeljna simbola – krug i svijeće odnosno svjetlo. U
vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice
u ljudskoj povijesti – stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i
svršetak.

Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom da do
Božića gore sve četiri. Svjetlo svijeća označava dolazeće svjetlo
Isusa. Adventske svijeće, izvorno crvene i bijele boje, upućuju
na Isusovu žrtvu i pobjedu.

Prema dugoj tradiciji na vijenac su se stavljale tri ljubičaste
svijeće, znak pokore i obraćenja kao pripreme Isusova dolaska, i
jedna ružičasta koja se palila kao izraz radosti zbog Isusova
rođenja. Prema jednoj tradiciji prva svijeća nazvana je prorokova
svijeća, druga betlehemska, treća pastirska, a posljednja svijeća
anđela. Postupno paljenje svijeća znak je približavanja Božića.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest